Dvanaest zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, planira potrošiti više od 37 milijardi funti (50 milijardi dolara) u sljedećih 10 godina na novi projektil dugog dometa za zaštitu Europe.
Projekt Deep Precision Strike upravo je predstavio broj 10, a o njemu će se raspravljati kasnije u srijedu na summitu NATO-a u turskoj prijestolnici Ankari – piše u srijedu BBC.
Odlazeći britanski premijer Keir Starmer tamo je na svom posljednjem summitu NATO-a kao premijer. Vjerojatno će se suočiti s kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa jer nije uspio izraditi plan za postizanje 3,5% BDP-a potrošenog na obranu do 2035., cilja koji su prošle godine dogovorile gotovo sve članice NATO-a.
Ali u srijedu će premijer sazvati desetak čelnika kako bi razgovarali o novom raketnom programu. Najavljeno kao jedno od najnaprednijeg oružja NATO-a, namijenjeno je pogađanju ciljeva udaljenih gotovo 300 km s iznimnom preciznošću, a moguće je i do 2000 km.
Starmer je rekao kako će inicijativa koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo “pomoći u okupljanju europskih saveznika kako bi NATO bio siguran godinama koje dolaze”.
Ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper rekla je da je plan “dio priznanja da smo u opasnijem svijetu”. „Ovo je način na koji osiguravamo jaču Europu unutar jačeg NATO-a“, rekla je za BBC Breakfast iz Ankare.
Neće biti tako brzo
No kao i mnogi planirani vojni projekti u razvoju, Deep Strike se ne očekuje da će biti spreman do 2030-ih.
U lipnju je američki ministar obrane Pete Hegseth najavio šestomjesečnu reviziju prisutnosti američkih snaga u Europi. Trump je više puta jasno dao do znanja kako želi da članice NATO-a više doprinose obrambenim izdacima u Europi, a na prošlogodišnjem summitu NATO-a, članice saveza složile su se da će do 2035. godine trošiti 5% BDP-a na obranu i sigurnost.
Starner je rekao kako je “odlučan” osigurati sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih saveznika, dodajući: “Moramo se pojačati kako bismo ostvarili jači, europskiji NATO.”
Britanska vlada već je uložila 300 milijardi funti u Plan ulaganja u obranu do 2030. godine. Očekuje se da će Starmer na summitu naglasiti prijetnju koju Rusija predstavlja za Ujedinjeno Kraljevstvo i NATO.
Vlada je izjavila da je NATO više od 700 puta podigao borbene zrakoplove kako bi presreo ruske zrakoplove koji su se približavali savezničkom zračnom prostoru i da je ruska vojna aktivnost oko britanskih voda porasla za 30%. Očekuje se da će Starmer naglasiti da iako NATO nije tražio sukob s Rusijom, mora biti spreman braniti svakog saveznika.
Cooper je rekla: „Sa sposobnošću preciznih udara, UK i naši saveznici moći će pogoditi visokovrijedne vojne ciljeve i logističke motore koji pokreću vojske, odvraćajući svakog agresora i jačajući našu međusobnu sigurnost.“
„U Ankari šaljemo jasnu poruku [ruskom] predsjedniku [Vladimiru] Putinu; NATO je jači, europskiji i spreman braniti naše građane od dugoročne prijetnje koju predstavljaju on i ruska država.“
Kijev pretvorio Rusiju u ratište ali to nije dosta za pobjedu: Upravljani poraz prikriven inovacijama
Oglasili se Zelenski i Peskov
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je govor na summitu u utorak kako bi pozvao ukrajinske saveznike da isporuče sustave protuzračne obrane koji su joj hitno potrebni za zaštitu od eskalacije ruskih napada.
Ukrajina pojačava vlastite napade bespilotnim letjelicama i raketama dugog dometa na Rusiju, pogađajući rafinerije nafte i vojne ciljeve tamo te uzrokujući značajne nestašice goriva i nestanke struje.
„Ukrajinske oružane snage dokazale su da učinkovita upotreba sustava dugog dometa može imati revolucionarne učinke na bojnom polju, dajući Oružanim snagama sposobnost uništavanja neprijateljskih snaga daleko iza linije fronta“, rekao je Starmer.
“Ukrajinski udari dugog dometa, poput onih na ključna logistička središta, značajno su utjecali na sposobnost Rusije da održi svoje ofenzive.”
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da će Rusija, pozorno pratiti summit u Ankari.
Rekao je da nikakvo novo oružje koje Kijev dobije od NATO-a ne bi moglo spriječiti Rusiju da nastavi s vojnom operacijom u Ukrajini dok se njezini ciljevi ne ostvare.
“U kontekstu priprema za ovaj summit čuli smo mnogo izjava koje se tiču naše zemlje”, rekao je Peskov novinarima.”Na našu žalost, to nisu bile izjave o konstruktivnom angažmanu i dijalogu, već izjave konfrontacijske prirode.” “Rješavanje ovog sukoba političkim i diplomatskim sredstvima ostaje poželjno” za Rusiju, dodao je Peskov.
Tjedna analiza Zorana Metera: Europi za obranu treba Ukrajina. Putin ne da, Trump diže ruke
