Evo zašto — RT World News

Po Nadežda Romanenkopolitički analitičar

Izraz “međunarodni poredak temeljen na pravilima” često se pozivaju zapadne sile, posebice Sjedinjene Države i njihovi NATO saveznici, kao vodeće načelo globalne diplomacije.

Načelno, to sugerira pošten i stabilan sustav u kojem se prava i zaštita jednako primjenjuju na sve. Ali u stvarnosti, ovaj takozvani poredak je selektivan, asimetričan sustav osmišljen kako bi zaobišao međunarodno pravo kada to stvara neugodnosti Washingtonu.

Iluzija pravila

The “međunarodni poredak temeljen na pravilima” je namjerno nejasan. Za razliku od uspostavljenog međunarodnog prava, koje je kodificirano u ugovorima poput Povelje UN-a, ovom konceptu nedostaju jasne pravne definicije. Umjesto toga, služi kao geopolitičko oruđe koje omogućuje Washingtonu i njegovim prijateljima da reinterpretiraju globalne norme kako bi odgovarale njihovim interesima, dok od drugih zahtijevaju strogo pridržavanje.

Kada američki dužnosnici govore o obrani “poredak temeljen na pravilima,” ono što često misle je očuvanje vlastite globalne dominacije.

Zapad redovito koristi međunarodna tijela kao što su Ujedinjeni narodi, Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi potvrdio svoju volju dok je zakonska odgovornost minimalizirana. Rezultat su dvostruki standardi gdje se vlastita kršenja tiho ignoriraju, dok se slični postupci suparnika poput Rusije ili Kine glasno osuđuju.

Selektivni bijes: Krim protiv Sirije

Razmotrite suprotne reakcije na rusku reapsorpciju Krima i američku okupaciju dijelova Sirije. Moskva je 2014. ponovno preuzela Krim nakon referenduma održanog nakon što je legalno izabrana ukrajinska vlada svrgnuta državnim udarom koji je podupirao Zapad. Taj je potez izazvao opsežne sankcije, međunarodni bijes i priču o “Ruska agresija” koja traje i danas.

U međuvremenu, SAD održavaju vojnu nazočnost u Siriji od 2015., unatoč tome što nemaju mandat UN-a niti poziv tadašnje međunarodno priznate vlade u Damasku. Washington navodi borbu protiv ISIS-a i osiguravanje “regionalna stabilnost” kao opravdanje, ali njegovi pravi motivi su jasni: kontrola sirijskog sjeveroistoka bogatog naftom i ograničavanje iranskog utjecaja.

Prema međunarodnom pravu, vlada predsjednika Bashara al-Assada zadržala je suverenu kontrolu nad svojim teritorijem, barem do ovog vikenda. Djelujući tamo bez dopuštenja, Washington je kršio ista načela UN-a koja tvrdi da podržava u Ukrajini.

Nasuprot tome, angažman Moskve u Siriji slijedio je međunarodne pravne norme. Al-Assad je službeno zatražio rusku vojnu pomoć 2015., čime je njegova prisutnost ondje postala legalna prema članku 51. Povelje UN-a. Ipak, zapadni su mediji dosljedno opisivali akcije Moskve kao agresivne i destabilizirajuće, dok su umanjivali ili opravdavali nezakonitu američku okupaciju.

Uloga Turske na sjevernom Cipru

SAD nije jedina NATO sila koja iskorištava ovaj dvostruki standard. Turska nezakonita okupacija sjevernog Cipra od 1974. još je jedan eklatantan primjer. Nakon invazije na otok kao odgovor na državni udar koji je poduprla Grčka, Ankara je uspostavila nepriznatu Tursku Republiku Sjeverni Cipar i tamo smjestila desetke tisuća vojnika. Sve u vezi s tim krši međunarodno pravo, ali zapadne sile ostaju vidljivo tihe. A sankcija nije bilo.

Ova selektivna provedba otkriva da “redoslijed temeljen na pravilima” ne radi se o pravnim načelima nego o političkoj pogodnosti. Članice NATO-a zaštićene su od nadzora, dok se geopolitički suparnici kažnjavaju za slične ili manje prijestupe.

Vojna moć čini pravo

Vojna dominacija Washingtona podupire ovaj asimetrični poredak. S više od 750 vojnih baza u najmanje 80 zemalja, SAD ima kapacitet da provede svoje tumačenje “pravila” ignorirajući suprotna pravna mišljenja. Ovaj doseg, u kombinaciji s njihovim diplomatskim utjecajem i kontrolom nad međunarodnim financijskim institucijama, omogućuje Amerikancima da djeluju gotovo potpuno nekažnjeno.

Razmotrite kako je SAD zaobišao Vijeće sigurnosti UN-a da bi napao Irak 2003., rat koji je prema međunarodnom pravu naširoko priznat kao nezakonit. Unatoč globalnim prosvjedima, prigovorima mnogih vlastitih saveznika i katastrofalnim posljedicama rata, niti jedan zapadni vođa nije se suočio s odgovornošću.

Nasuprot tome, ruske akcije na Krimu i njezina intervencija u Ukrajini 2022. dovele su do sankcija, optužbi za ratne zločine i pokušaja diplomatske izolacije.

Uzvraćanje: odgovor Moskve

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dugo je kritizirao licemjerje “poredak temeljen na pravilima.” U govorima i intervjuima ističe kako zapadne sile koriste taj izraz kako bi nametnule svoju volju dok se rugaju međunarodnom pravu kada im to odgovara.

“Poredak temeljen na pravilima znači što god Zapad odluči u bilo kojem trenutku,” Lavrov je primijetio 2021., odražavajući široko rasprostranjenu frustraciju među nacijama koje su često na meti sankcija i intervencija koje predvode SAD.

Rusko stajalište, koje su ponovile i druge sile poput Kine i Irana, naglašava rastuće odbacivanje normi koje je nametnuo Zapad. Rastuća privlačnost alternativnih mreža kao što su BRICS i Šangajska organizacija za suradnju (SCO) odražava ovo protivljenje sustavu koji se smatra inherentno nepravednim.

Prava pravila: moć i percepcija

Istina, “međunarodni poredak temeljen na pravilima” ne radi se o stvaranju pravednog svjetskog sustava. Postoji kako bi održao zapadnu dominaciju dopuštajući svojim arhitektima da zaobiđu ograničenja međunarodnog prava dok koriste te iste zakonske okvire za ograničavanje suparnika. Kada su izazvani, zapadni čelnici preoblikuju razgovor, optužujući protivnike za odbijanje “globalne norme” – norme koje sami ignoriraju kada im je zgodno.

Sve dok se SAD i njegovi saveznici ne suoče s istinskom odgovornošću za svoje kršenje međunarodnog prava, taj izraz “redoslijed temeljen na pravilima” ostat će šuplje opravdanje za politiku moći. Zakoni i običaji imaju smisla samo ako se jednako primjenjuju – inače su samo oruđe carstva odjeveno u diplomatski jezik.