Vrijednost dionice Novo Nordiska porasla je za 2,8 posto čim je kompanija sredinom travnja objavila sklapanje strateškog partnerstva s Open AI-jem najavljujući da će u sve pore poslovanja uvrstiti umjetnu inteligenciju. “Moći ćemo analizirati skupove podataka u mjerilu koje prije nije bilo moguće, identificirati obrasce koje nismo mogli vidjeti i testirati hipoteze brže nego ikada”, poručio je Mike Doustdar, izvršni direktor Novo Nordiska neupitno ushićen idejom da bi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji brže i učinkovitije mogli dolaziti do novih terapija za liječenje pretilosti. Lani su u listopadu lansirali Wegovy, lijek primarno namijenjen mršavljenju dok Ozempic preporučuju za liječenje dijabetesa. Gotovo istovremeno dionica Eli Lillyja gotovo je jednako toliko potonula nakon što je američki regulator FDA zatražio dodatne informacije o Foundayou – tableti za liječenje pretilosti koju su im odobrili 1. travnja, no ubrzo su se zabrinuli da bi lijek mogao pretjerano štetiti jetri. U iščekivanju raspleta u Eli Lillyju se uzdaju da će Foundayo biti prodajni rekorder.
Nova je to runda obračuna “Novo vs. Lilly” u aktualno najuzbudljivijoj farmaceutskoj utrci u kojoj je lani Eli Lillyjev Mounjaro za liječenje dijabetesa Novonordiskovom Ozempicu oteo respektabilan dio tržišta natjeravši dansku kompaniju na restrukturiranje i masovna otpuštanja kako bi tako ušteđeni novac preusmjerila u investicije.
Osvajanje tržišta
Za nastavak utrke u osvajanju tržišta, koje će prema procjeni analitičara za Reuters u narednom desetljeću vrijediti 100 milijardi dolara, obje se kompanije naoružavaju sve naprednijim modelima umjetne inteligencije (AI).
Eli Lilly je krajem ožujka sklopio globalni ugovor o licenciranju i istraživanju s tvrtkom Insilico Medicine, koja lijekove proizvodi isključivo služeći se generativnom umjetnom inteligencijom, a posao je potencijalno vrijedan 2,75 milijardi dolara. Insilico Medicine odmah će dobiti 115 milijuna dolara, a Financial Times je objavio kako će Eli Lilly steći ekskluzivna prava na prodaju Insilico Medicinova oralnog GLP-1 lijeka za dijabetes, odnosno ‘za mršavljenje’, trenutačno u fazi pretkliničkih istraživanja.
Insilico Medicine u poslovnom “životopisu” već ima lijek za koji je u lipnju 2025. u časopisu Nature Medicine objavio pozitivne rezultate druge faze kliničkih istraživanja, što znači da je testiran na ljudima, a stvoren je isključivo korištenjem AI modela koji, osim za brže pretraživanje postojećih baza podataka, služili i za aktivno dizajniranje nove molekule. Riječ je o potencijalnom lijeku za idiopatsku plućnu fibrozu, tešku bolest pluća s ograničenim mogućnostima liječenja. Viši cilj svima je potraga za dugovječnošću (longevity) pa je tako Insilico Medicine u travnju objavio osnivanje prvoga na svijetu Odbora za dugovječnost s ciljem ubrzavanja istraživanja vezanih za starenje korištenjem, naravno, AI-ja. Na čelo odbora imenovan je Andrew Adams, potpredsjednik grupe za molekularna otkrića u Eli Lillyju.
Logičan je to nastavak na kraj proteklog ljeta kada je na 12. sastanku o istraživanju starenja u Kopenhagenu, domu Novo Nordiska, Adams predstavio GLP -1 kroz pitanje je li to prvi lijek za dugovječnost da bi odmah idućeg dana dr. Lotte Bjerre Knudsen, glavna znanstvena savjetnica u Novo Nordisku održala prezentaciju s naslovom u kojem tvrdi kako je semaglutid dokazani lijek za dugovječnost. Obje kompanije to tek trebaju dokazati, no u međuvremenu je zanimljivo to što je semaglutid djelatna tvar u Novo Nordiskovim Wegovyju i Ozempicu, dok je Eli Lillyjev Mounjaro tirzepatid, a Foundayo oforglipron sličan semaglutidu pa su se i tom trenutku predstavnici suparničkih kompanija suptilno natjecali za premoć. Zapravo, sve se svodi na pitanje hoće li uspjeti širi plan u kojem se AI upreže u pronalazak recepta za dugovječnost ljudske vrste i produljenje mladosti.
Altmanova poruka
Upravo na tom tragu je i poruka koju je Sam Altman, izvršni direktor Open AI-a, uputio u povodu sklapanja strateškog partnerstva s Novo Nordiskom. “Umjetna inteligencija preoblikuje industrije, a u znanostima o životu može pomoći ljudima da žive bolje i dulje”, poručio je. Altman je 2023. u startup Retro Biosciences, koji je naumio korištenjem AI-ja produljiti ljudski život za 10 godina, uložio 180 milijuna dolara vlastitog novca da bi kompanija krajem prošle godine objavila prikupljanje još milijardu dolara i prva klinička istraživanja terapije za – pojednostavljeno rečeno – pomlađivanje stanica.
Svega nekoliko dana nakon što je Open AI sklopio partnerstvo s Novo Nordiskom javnosti je predstavio GPT Rosalind, specijalizirani AI model za biomedicinska istraživanja i razvoj lijekova. Posao mu je ubrzati znanstvena istraživanja, a ljudima pomaže u analizi literature, generiranju hipoteza i planiranju eksperimenata.
GPT Rosalind ime je prigodno dobio po Rosalind Franklin, britanskoj znanstvenici najpoznatijoj po ključnom doprinosu u otkrivanju molekularne strukture DNK u kojoj su pohranjene genetske informacije. “Radimo s organizacijama poput Amgena, Moderne, Allen Institutea i Thermo Fisher Scientifica kako bismo primijenili GPT-Rosalind u različitim radnim procesima koji ubrzavaju istraživanje i znanstvena otkrića”, poručili su iz Open AI-ja predstavljajući AI model namijenjen znanstvenicima. Nevezano uz vrstu i namjenu lijekova, ova 2026. godina u farmaceutskoj industriji već se profilira kao prijelomna točka u kojoj AI prestaje biti eksperiment, a postaje standardni dio laboratorijske opreme do te mjere da je “prožimanje” vjerojatno i najbolja riječ za opis partnerstava između biofarmaceutskih i IT kompanija.
Prema podacima iz baze DealForma, već je 2025. donijela eksplozivan rast partnerstava i licenciranja povezanih s umjetnom inteligencijom. Biofarmaceutske tvrtke sklopile su 2025., dakle u samo jednoj godini, 176 ugovora o licenciranju povezanih s umjetnom inteligencijom vrijednih 42,9 milijardi dolara i 760 milijuna dolara unaprijed plaćenih ugovora, dok su u razdoblju od devet godina (od 2016. do 2024.) sklopile 403 ugovora zajedničke vrijednosti 66,1 milijardu dolara.
Iako se sigurnost i učinkovitost molekula pronađenih i dizajniranih modelima umjetne inteligencije propituje, znanstvena analiza grupe autora objavljena u časopisu Drug Discovery Today 2024. pokazala je da bi umjetna inteligencija mogla gotovo udvostručiti uspješnost razvoja lijekova, s oko pet do deset posto, na približno devet do 18 posto. To bi farmaceutskim tvrtkama omogućilo da razviju više lijekova uz manje troškove.
Unatoč tome što, kako je zabilježila opširna McKinseyjeva studija u studenom 2025., proizvođači lijekova još uvijek ne bilježe značajno kraće rokove razvoja niti očita poboljšanja u uspješnosti pretkliničkih ili kliničkih ispitivanja. Procjenju se da će tržište umjetne inteligencije samo u farmaceutskoj industriji narasti s lanjskih četiri milijarde dolara, 25,7 milijardi dolara do 2030. Prema podacima organizacije Epoch AI, koja prati razvoj umjetne inteligencije od rujna 2024. do danas, objavljeno je 1196 AI modela u biologiji, a najbrojniji su oni za inženjering proteina i oni za dizajn malih molekula. No, kako ističu u Epoch AI-ju, samo je 72 AI modela spomenuto u relevantnim časopisima, razvili su ih istaknuti stručnjaci i uz njih se veže visoka citiranost.
Toksičnost i neučinkovitost
Farmaceutska industrija ove se godine sve brže, više i kompleksnije premrežava s biotehnološkim i originalno informatičkim kompanijama. Isomorfic Labs u siječnju je dogovorio zajedničko istraživanje lijekova i s najvećom farmaceutskom kompanijom Johnson & Johnson, a već je u poslovima s Eli Lillyjem i Novartisom. Isomorfic Labs, spin off Google Deep Minda pod vodstvom je Demisa Hassabisa, jednim od dvojice dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2024. koju su zaslužili razvojem Alpha Folda 2021., AI modela koji s velikom točnošću predviđa 3D strukturu proteina koji omogućuje preciznije određivanje mjesta na proteinu na koje se lijek može vezati, a daje je u vrlo kratkom vremenu. Kompanija je u travnju objavila da je njihov novi model umjetne inteligencije IsoDDE dvostruko uspješniji u točnom predviđanju struktura protein – lijek i antitijelo – antigen u usporedbi s Alpha Foldom3 razvijenim 2024.
S Nvidijom, proizvođačem čipova i modela umjetne inteligencije surađuje više farmaceutskih tvrtki. Johnson & Johnson s njom radi na razvoju medicinskih uređaja i kirurške robotike, Eli Lilly je lani objavio da zajedno grade “najmoćnije superračunalo” u vlasništvu farmaceutske kompanije, a ove godine dvije kompanije objavile su da zajedno investiraju milijardu dolara u narednih pet godina. Podignut će laboratorij za inovacije u kojem namjeravaju okupiti multidisciplinarni tim znanstvenika, AI istraživača i inženjera kako bi se bavili najtežim problemima u otkrivanju lijekova.
U ožujku ove godine suradnju s Nvidijom započetu još prije tri godine pojačao je i švicarski Roche najavljujući gradnju zajedničke AI tvornice, a od lani s Nvidijom radi i Novo Nordisk. Taman dok je Open AI najavljivao suradnju s Novo Nordiskom, njihov konkurent Anthropic u svoj je izvršni odbor imenovao Novartisova izvršnog direktora Vasa Narasimhana. Novartis već dvije godine radi i sa Isomorfic Labosom, koji stoji iza Alpha Folda, dok su krajem prošle godine strateško partnerstvo vrijedno 1,7 milijardi dolara sklopili s Relation Therapeuticsom, biofarmaceutskom tvrtkom iz Velike Britanije koja AI koristi u razvoju lijekova za imunologiju, metaboličke i koštane bolesti.
Merck & Co primjenjuje interno razvijene AI modele, a u partnerstvo su ušli s Variational AI-jem iz Kanade u poslu vrijednom 349 milijuna dolara kako bi njihovu AI platformu za dizajniranje malih molekula koristili u svojim istraživanjima, dok s tvrtkom Tempus AI rade na ubrzavanju otkivanja i razvoja biomarkera za njihov onkološki portfelj.
Francuski Sanofi početkom ove godine proširio svoju suradnju s američkom biotehnološkom kompanijom Earendil Labs kako bi AI uposlili u istraživanju autoimunih i imunoloških bolesti u što će uložiti 160 milijuna dolara s ciljem da ostvare posao potencijalno vrijedan 2,56 milijardi dolara. Američki Pfizer ove je godine sklopio sporazum s biotehnološkom tvrtkom Boltz kako bi koristili njihove AI alate za analizu svojih povijesnih istraživanja i razvoja dok u suradnji s Cartography Biosciences njihove AI platforme koristi za otkrivanje antigena selektivnih za tumore koje Pfizer može unaprijediti u onkološke programe. AbbVie je najavio ulaganje od 1,4 milijarde dolara u izgradnju farmaceutskog pogona u Sjevernoj Karolini, u kojem će se AI koristiti u proizvodnji lijekova za imunologiju, neuroznanosti i onkologiji, a mora biti završena do 2028. (kraja mandata predsjednika Donalda Trumpa) kako bi izbjegli povećanje carina s 20 na 100 posto.
“U samom istraživanju i razvoju novih lijekova AI i strojno učenje pomažu nam brže prepoznati potencijalne ciljane molekule, bolje razumjeti bolesti kroz analizu velikih skupova podataka te učinkovitije dizajnirati i voditi klinička ispitivanja”, kažu u AbbVieu. Astra Zeneca ove je godine kupila biotehnološku tvrtku Modella iz Bostona kako bi ubrzala razvoj onkoloških lijekova nakon što su krajem prošle godine uložili 555 milijuna dolara da bi koristili Algenovu AI platformu za razvoj novih imunoloških terapija.
U domaćoj Plivi, dijelu globalne Teve, kažu kako umjetnu inteligenciju koriste u istraživanju i razvoju za bržu i precizniju analizu velikih količina podataka.
Farmaceutsku industriju prema umjetnoj inteligenciji (osim mogućnosti koje ona još uvijek ponajviše u teoriji nudi) gurnula je i činjenica da je tradicionalni razvoj novih lijekova postao iznimno dugotrajan i skup. Glavnim razlozima neuspjeha koji dovode do gubitaka milijardi dolara ulaganja smatraju se toksičnost i nedovoljna učinkovitost molekula.
No, revolucija koju potencijalno nosi umjetna inteligencija kao i svaka revolucija, uostalom nosi svoje rizike. I oni nisu mali. Među ključnima je rizik ‘crne kutije’. AI modeli često donose zaključke, a da nije moguće posljedično shvatiti kako se do tih zaključaka došlo. To otvara rizik od nepredviđenih nuspojava u kasnijim kliničkim fazama istraživanja lijekova.
Umjetna inteligencija brodi kroz velike količine podataka i s tog aspekta u razvoju lijekova važno je kakve su podatke AI modeli dobili. Ranije spomenuto istraživanje Epoc AI-ja upozorava na moguće bioterorističke rizike budući da se AI modeli mogu iskoristiti za stvaranje patogenih ili toksičnih sekvenci.
Rizik je velik jer su prakse procjene rizika i zaštite gotovo nepostojeće za većinu AI modela, odnosno ograničene su na najnaprednije jezične modele. No i njih nije nemoguće zbuniti što je pokazao tim znanstvenika pod vodstvom Almire Osmanovic Thunström sa švedskog Sveučilišta u Gothenburgu koji su u internetski prostor podmetnuli izmišljenu bolest bixonimaniu koju su (budući da je plasirana prilično uvjerljivo) AI modeli s kojima ljudi komuniciraju svakodnevno počeli koristiti kao stvarnu bolest očiju uzrokovanu plavom svjetlošću kompjutorskih ekrana i zaslona mobitela.
U istraživanju kako se to moglo dogoditi ponuđen je odgovor da se AI modeli treniraju na internetu što znači da su samim time izloženi velikoj količini nepouzdanih podataka.
Umjetna inteligencija, smatra studija PWC-a, postaje ključna tehnologija koja će duboko promijeniti farmaceutsku industriju i donijeti joj do 2030. godine čak oko 250 milijardi dodatne godišnje dobiti na globalnoj razini, te postupno transformirati zdravstveni sustav vodeći ga prema personaliziranoj, digitalnoj i preventivnoj medicini. Dok se to i ne ostvari sudionici, korisnici i promatrači klackat će se između oduševljenja i sumnje.
