Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije negativno utjecala na promet u sektoru trgovine. Naprotiv, ukupni maloprodajni promet zabilježio je rast, priopćilo je Federalno ministarstvo trgovine.
Prema službenim podacima, od 17. studenoga 2023. do 17. veljače 2024. godine ukupni fiskalizirani promet u maloprodaji iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 milijuna KM.
“Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu točne. Potrošači su prilagodili svoje navike i kupovinu prebacili na druge dane. Uz to, poboljšani su radni uvjeti za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke,” izjavio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Jedan od glavnih argumenata protivnika ove mjere bio je da će zabrana rada nedjeljom potaknuti građane da odlaze u Republiku Srpsku radi kupovine, čime bi se prihod „prelio“ u drugi entitet. Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu tvrdnju. Trgovine u Federaciji BiH nisu zabilježile pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove u Federaciji.
“Analiza pokazuje da nedjeljna potrošnja građana u tržnim centrima u RS-u nije značajno utjecala na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije. Kupovne navike su se preusmjerile na ostale dane u tjednu, čime je očuvana stabilnost prihoda. Ovim se demantira tvrdnja da je neradna nedjelja dovela do odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora,” naglasio je Hasičević.
Odluka o neradnoj nedjelji donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruga potrošača i građana. Istraživanja su pokazala da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istaknuli da im je značajno poboljšala kvalitetu života.
“Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju rast prometa. To znači da smo postigli dvostruku korist – zaštitili smo radnike i zadržali stabilnost tržišta,” dodao je Hasičević.
Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative, uključujući zanatske radnje, suvenirnice, ugostiteljske objekte, cvjećarnice, pekarnice, prodajne objekte na željezničkim i autobusnim stanicama, aerodromima, hotelima, vjerskim i kulturnim kompleksima, muzejima, parkovima prirode te benzinske crpke.
“Fiskalni podaci jasno pokazuju da primjena članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini nije imala negativan učinak na trgovinu u Federaciji BiH. Promet je povećan, a tvrdnje da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS nisu se pokazale točnima. Ova mjera ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora,” zaključio je ministar Hasičević.
