Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) pozvao je građane i medije na odgovorno informiranje o vremenskim prilikama, upozorivši kako su tijekom listopada i studenog prošle godine javni prostor preplavile preuranjene sezonske prognoze koje su najavljivale iznimno hladnu i suhu zimu.
Takve prognoze govorile su o „najhladnijoj polarnoj zimi“ s ekstremno niskim temperaturama, no službeni meteorološki podaci pokazuju drugačiju sliku. Prema mjerenjima za klimatološku zimu 2025./2026., broj takozvanih ledenih dana bio je znatno manji od prosjeka.
Ledeni dan označava dan u kojem maksimalna dnevna temperatura zraka ostaje ispod nule (Tmax
Podaci s meteoroloških stanica u Bosni pokazuju da je broj ledenih dana ove zime iznosio tek oko 30 do 50 posto u odnosu na klimatološki prosjek za razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Nijedan ledeni dan u Mostaru
U Hercegovini je ova pojava inače rijetka, a ove zime u Mostaru nije zabilježen nijedan ledeni dan. Posebno je zanimljivo kako u veljači 2026. godine na promatranim meteorološkim stanicama nije registriran nijedan ledeni dan, što dodatno potvrđuje da je zima bila znatno blaža.
Primjerice, prema službenim podacima, prosječan broj ledenih dana u razdoblju 1991. – 2020. iznosio je 16 u Bugojnu, osam u Livnu, jedan u Mostaru, 18 u Sarajevu i 14 u Tuzli. Ove zime zabilježeno ih je znatno manje: pet u Bugojnu, četiri u Livnu, nijedan u Mostaru, šest u Sarajevu i četiri u Tuzli.
Iz FHMZ-a ističu kako se sezonske prognoze izrađuju u suradnji s meteorološkim službama iz regije kroz Forume za klimatske izglede za jugoistočnu Europu i Mediteran (SEECOF i MedCOF). Prognoze se temelje na rezultatima dinamičkih i statističkih modela koji procjenjuju vjerojatnost odstupanja temperature, padalina i prodora hladnog zraka u odnosu na referentni klimatološki prosjek.
Upravo su ti modeli i za sezonu 2025./2026. pokazivali kako će zima u Bosni i Hercegovini biti toplija od višegodišnjeg prosjeka.
Iz Zavoda upozoravaju da senzacionalističke i neprovjerene prognoze često zbunjuju javnost i narušavaju povjerenje u meteorologiju kao znanost, kao i u službene institucije. Posebno problematičnim smatraju što u takvim objavama često nije naveden izvor informacija.
Prognoza vremena, ističu iz FHMZ-a, predstavlja servisnu informaciju građanima i institucijama kako bi mogli planirati svoje aktivnosti i pravovremeno reagirati na moguće opasne meteorološke pojave.
Zbog toga su pozvali javnost da provjerava izvore informacija te da prati službene prognoze i upozorenja nadležnih institucija kako bi se na vrijeme zaštitila od mogućih vremenskih nepogoda.
