Na Tvrđavi sv. Ivana u Šibeniku jutros je svečano otvoren znanstveni skup Hrvatske fortifikacije kroz stoljeća – FORTIKON 2025., u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti i Tvrđave kulture Šibenik.
Skup će trajati dva dana, predstavlja najveće nacionalno okupljanje stručnjaka posvećeno istraživanju, zaštiti i reinterpretaciji fortifikacijske baštine.
U pozdravnom govoru sudionicima FORTIKON-a 2025. gradonačelnik Grada Šibenika, Željko Burić, istaknuo je važnost Šibenika kao grada s iznimno bogatom fortifikacijskom prošlošću te mjesta koje je vlastitim primjerom pokazalo kako povijesne utvrde mogu postati snažan pokretač kulturnog i društvenog razvoja:
– Veliko mi je zadovoljstvo što je upravo Šibenik domaćin ovoga iznimno vrijednog znanstvenog skupa. Naše tvrđave stoljećima su čuvale grad, a danas su pretvorene u suvremene kulturne i edukativne prostore koji okupljaju ljude iz cijelog svijeta. Tvrđava sv. Ivana, na kojoj se nalazimo, najbolji je primjer kako se uz stručnost, planiranje i viziju povijesna baština može uspješno revitalizirati i ponovno staviti u funkciju zajednice – zaključio je Burić.
Novi život starih zidina
Skup FORTIKON 2025. bavi se razvojem i transformacijom fortifikacijskih sustava na prostoru današnje Hrvatske kroz više od dvije tisuće godina – od rimskih bedema i srednjovjekovnih utvrda, preko renesansnih bastionskih sustava, do modernih obrambenih arhitektura 19. i 20. stoljeća. Ovi su slojeviti i raznoliki spomenici jedan od najvažnijih segmenata hrvatske kulturne baštine te ključni za razumijevanje povijesne, urbanističke i političke dinamike hrvatskog prostora.
Poseban naglasak ovogodišnjeg skupa stavljen je na ulogu fortifikacija u suvremenom društvu. Nekadašnje vojne strukture sve se češće prepoznaju kao vrijedni javni prostori – potencijalne kulturne institucije, edukacijske platforme, turističke atrakcije ili mjesta okupljanja zajednice. Odabir Tvrđave sv. Ivana kao lokacije skupa upravo je stoga simboličan i reprezentativan: riječ je o obnovljenom i afirmiranom kulturnom dobru koje pokazuje kako povijesna obrambena arhitektura može dobiti novi život.
J.T.
