Jedno od najpoznatijih i najizvođenijih djela hrvatske operne baštine, „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca, još jednom je pokazalo zašto gotovo cijelo stoljeće osvaja publiku. Komična opera u 3 čina održava se svake godine na mjestu gdje je Milan Begović dobio inspiraciju za napisati libreto – Vrlici.
Duhovita opera prepoznatljiva je po raskošnom glazbenom izričaju, pjevnim vokalnim dionicama i živahnim ritmovima nadahnutima tradicijom dalmatinskog zaleđa. U središtu priče nalazi se Mića, mladić iz imućne obitelji iz Dalmatinske zagore koji se prerušava u siromaha kako bi iskušao iskrenost ljubavi svoje odabranice Đule. Upravo spoj ljubavne priče, humora, glazbe i narodnih običaja već generacijama privlači publiku.
„Ero s onoga svijeta“ praizveden je 2. listopada 1935. godine u zagrebačkom HNK-u. Od tada je doživio stotine izvedbi, preveden je na devet jezika, a postavljen je na više od 80 europskih pozornica.
Posebno mjesto u djelu zauzima glazba Jakova Gotovca, snažno oslonjena na narodne napjeve, melodije i ritmove. Vrhunac stiže u završnom prizoru s vrličkim kolom, u kojem se spajaju pjesma, ples i tradicionalne nošnje.
Upravo taj spoj operne umjetnosti i hrvatske tradicijske baštine učinio je „Eru s onoga svijeta“ djelom koje desetljećima ne gubi svoju privlačnost.
Kako je izgledala izvedba i kakva je atmosfera vladala, pogledajte u našoj velikoj fotogaleriji.
Kliknite za pregled
Moja reakcija na članak je…
