FOTO Izložba Carpathia – Ponos grada Rijeke

RIJEKA – Na postamentima na Korzu postavljena je izložba Carpathia – ponos grada Rijeke. Ovom povijesno zanimljivom izložbom predstavlja se brod Carpathia koji je spašavao brodolomce s Titanica. Izložba je postavljena na Korzu od 27. kolovoza do 10. rujna 2024. godine.

Otvorenju izložbe nazočili su Juraj Karninčić, organizator izložbe, Udruga pomorskih kapetana sjevernog Jadrana „Kraljica mora“ Rijeka te Slobodan Novković, predsjednik udruge Titanic100 iz Bratine i kapetan Berislav Vranić dobitnik Nagrada Grada Rijeke za životno djelo 2024.

Izložbu su pripremili Udruga pomorskih kapetana sjevernog Jadrana „Kraljica mora“ Rijeka, Udruga Titanic 100 – Bratina i umjetnik Nevenko Žunić uz pokroviteljstvo Grada Rijeke.

Govoreći o izložbi, Juraj Karninčić, organizator izložbe je naglasio kako je cilj Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana da se promovira brod Carpathia i istakne kako je spašavanjem brodolomaca s Titanica poslala ponos grada Rijeke jer je nakon tog spašavanja donesena Konvencija o spašavanju ljudi na moru onako kako je postupio kapetan Arthur Henry Rostron, a to je da je u teškim vremenskim uvjetima išao spašavati brodolomce s Titanica, uz negodovanje posade i putnika. Karinčić je izrazio nadu da će uz pomoć Grada Rijeke i Primorsko- goranske županije Rijeka dobiti spomen obilježje na Carpathiju.

U pomorskoj je povijesti zapisano kako je bod RMS Carpathia bio u vlasništvu britanske parobrodarske kompanije CUNARD LINE, koja je još 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka – New York. Na putu za New York pristajala je u Trstu, Napoliju, Palermu, Messini, Genovi i Gibraltaru.

Carpathiu je 1903. godine sagradila tvrtka Swan & Hunter u Wallsendu upon Tyne, u Newcastleu u Engleskoj. Bila je duga 170 metara i široka 20 metara s gazom od 12 metara, te nosivosti 13 564 BRT. Prosječna je brzina bila 14 čvorova. Godine 1905. brod je preuređen tako da je mogao primiti 100 putnika prvog razreda, 200 putnika drugog razreda i 2250 putnika trećeg razreda.

Brodar CUNARD LINE otvorio je 1903.g. stalnu liniju od Rijeke do New Yorka, kojom je plovilo desetak brodova, među ostalima i Carpathia. Naši su ljudi činili znatan dio posade Cunardovih brodova pa su tako i na Carpathiji kao članovi posade radili i ljudi iz Istre i Hrvatskog primorja, njih 84. U to je vrijeme Rijeka bila glavna migracijska luka iz koje se u Sjevernu Ameriku iselilo oko 500.000 ljudi.

Carpathia nije bila spektakularan brod, ali je bila predodređena za ulazak u povijest, i tako je igrom slučaja uvukla i Rijeku, jer je Carpathia bila jedini brod koji je pritekao u pomoć brodolomcima s Titanica, spasivši njih 705.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović je izrazio zadovoljstvo što je na Korzu postavljena izložba o brodu Carpahia. Povijest je pokazala kako Carpathia nije bio samo običan brod. Njegova uloga u spašavanju preživjelih s legendarnog Titanica 1912. godine zauvijek ga je upisala u povijest. U konačnici u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci nalazi se spasilački prsluk s parobroda Titanic koji je nakon spašavanja brodolomaca, pomorac Josip Car iz Rijeke koji je bio član posade parobroda Carpathia. uzeo za uspomenu. Car je prsluk zadržao u svom vlasništvu da bi ga nakon osnivanja Gradskog muzeja Sušak, njegova obitelj predala muzeju tridesetih godina, 20. stoljeća.

Za Riječane, ovaj brod ima dublje i osobnije značenje jer je bio poveznica našega grada s ostatkom svijeta. Mnogi naši sugrađani otisnuli su se u nepoznati svijet tražeći bolji život, a Carpathia je bila nada koja ih je na tom putu i vodila.

Na žalost, zla sudbina stigla je Carpathiu 1918.g. kada ju je, jugozapadno od obale Irske njemačka podmornica pogodila s tri torpeda. Povijest kaže da su i torpeda izumljena u Rijeci, pa je time veza Rijeke i Carphatie dobila i dodatno značenje. 1999.g. olupina Carpathie je pronađena na dubini od 152 metra.

I.N.