Neučinkovita provedba zakona jedan je od ključnih problema u pravosuđu, a za jačanje povjerenja građana nužno je uvesti preventivne mjere i osigurati pravodobno djelovanje institucija, osobito centara za socijalnu skrb kada je riječ o zaštiti djece.
To su neki od zaključaka XIII. međunarodnog znanstvenog skupa „Dani obiteljskog prava“ i Druge međunarodne znanstvene konferencije „Izazovi i perspektive kaznenog zakonodavstva i pravosuđa“, održanih u organizaciji Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Na skupovima su razmatrani aktualni izazovi i mogućnosti unapređenja pravne prakse i pravosudnog sustava u Bosni i Hercegovini.
Docentica na Pravnom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i prodekanica za znanost i znanstveno-istraživački rad Sunčica Hajdarović istaknula je:
„Neučinkovita provedba zakona jedan je od najvećih problema u pravosuđu. Imamo kvalitetne zakone i pratimo međunarodne standarde. Ponekad je potrebno više vremena da određene standarde usvojimo i provedemo kroz zakonodavstvo, ali u cjelini naši su zakoni dobri. U pojedinim segmentima potrebne su dodatne edukacije, osobito policije kada je riječ o zaštiti žrtava kaznenih djela, a posebno kada su u fokusu ranjive skupine poput djece.“
Preventivne mjere
Govoreći o jačanju povjerenja građana u pravosuđe, Hajdarović naglašava potrebu za preventivnim djelovanjem:
„Dobar primjer je uvođenje kaznenog djela femicida u Kazneni zakon FBiH. Potrebno je harmonizirati kazneno zakonodavstvo unutar BiH, odnosno da i Republika Srpska prati trend koji je uveden u Federaciji. Preventivno djelovanje iznimno je važno jer je prevencija učinkovitija od saniranja posljedica. Ključnu ulogu pritom imaju policijski organi koji predstavljaju prvu liniju obrane.“
Loša kaznena politika
Profesorica Pravnog fakulteta UNMO-a Ramajana Demirović upozorila je na slabosti kaznene politike, osobito kada je riječ o zaštiti djece i žrtava nasilja u obitelji:
„Kada govorimo o kaznenopravnoj zaštiti, problem je u lošoj kaznenoj politici. Kazne su često minimalne i nerijetko imamo situaciju da je počinitelj nasilja osuđen uvjetno. U takvim okolnostima žrtva koja je prijavila nasilje gubi motivaciju za daljnje prijavljivanje jer se ponovno može naći u kontaktu s počiniteljem.“
Dodala je kako postoje i problemi u pravodobnom djelovanju institucija, posebno centara za socijalnu skrb:
„S druge strane, moramo biti svjesni da su centri za socijalnu skrb preopterećeni. Potrebno je unaprijediti njihove financijske i kadrovske kapacitete. Time bismo mogli značajno doprinijeti smanjenju problema i osigurati pravodobnu zaštitu djece.“
„Suci se trebaju odvažiti“
Govoreći o kaznenom djelu femicida, Demirović ističe važnost strožeg kažnjavanja:
„Problem je u nedovoljnoj spremnosti na izricanje strožih kazni. Iako postoji raspon kazni zatvora, smatram da bi se suci i svi koji primjenjuju zakon trebali odvažiti i imati hrabrosti izricati strože sankcije.“
Navedeni skupovi održani su u okviru obilježavanja 50. obljetnice rada Pravnog fakulteta.
Tijekom cjelodnevnog programa raspravljalo se o brojnim pitanjima iz područja zaštite obitelji, djece i žrtava nasilja, kao i o izazovima u primjeni kaznenog zakonodavstva, s posebnim naglaskom na učinkovitost pravosuđa i potrebu njegova unapređenja.
Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru Amra Jašarbegović naglasila je kako je cilj skupova bio povezivanje akademske zajednice i pravne prakse te razmjena suvremenih iskustava i pristupa u rješavanju složenih pravnih pitanja.
