U špilji na otoku Korčuli otkriveni su iznimni predmeti stari 17.000 godina, a vijest o nevjerojatnom nalazu u trenu je obišla svijet.
Iznad Vele Luke, mjesta s oko 3.800 stanovnika na zapadnom dijelu Korčule, nalazi se Vela spila (ili Vela Špilja), jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u Hrvatskoj. Upravo je ondje prije otprilike 17.000 godina netko od gline oblikovao predmete, učvrstio ih vatrom i izradio iznimne keramičke predmete koji su promijenili razumijevanje početaka keramike u Europi.
Pažljivo izrađeni keramički predmeti
U slojevima koji potječu iz razdoblja između približno 15.500. i 13.000. godine prije Krista arheolozi su početkom 21. stoljeća pronašli 36 sitnih keramičkih ulomaka, uglavnom dijelova ručno izrađenih figurica životinja. Riječ je o predmetima nastalim pažljivim oblikovanjem sirove gline koja je potom pečena u vatri. To znači da je riječ o pravoj keramičkoj tehnologiji, a ne samo o glini koja se slučajno stvrdnula, piše Metropolitan.si.
Sve do tog otkrića znanstvenici su vjerovali da se proizvodnja keramike kao zanat razvila tek nekoliko tisućljeća kasnije. Najstarijim primjerima keramike u Europi smatrali su se nalazi iz Češke, no otkriće u hrvatskoj špilji dovelo je tu teoriju u pitanje, prenosi N1.
Posebno je fascinantno što nalazi iz Vele spile ne svjedoče samo o tehnološkom znanju tadašnjih ljudi, nego i o njihovoj potrebi za stvaranjem i oblikovanjem svijeta oko sebe – čak i kada to nije donosilo izravnu praktičnu korist.
Zašto je ovo otkriće toliko važno?
Nalaz na Korčuli pomaknuo je vremensku granicu nastanka keramike daleko u prošlost i otvorio pitanje jesu li se obrtničke vještine i umjetničko izražavanje na ovom dijelu Balkana razvili znatno ranije nego što se dosad pretpostavljalo, navodi portal Putni kofer.
Istraživanje su vodili stručnjaci sa Sveučilišta u Cambridgeu u suradnji s hrvatskim sveučilištima, a otkriće je privuklo i međunarodnu pozornost. O njemu je izvještavao čak i The New York Times, što je za špilju iznad malog dalmatinskog mjesta doista iznimno.
Rezultati istraživanja također su potvrdili da je Vela spila jedno od najbogatijih i najvažnijih špiljskih nalazišta na Mediteranu. Špilja je bila nastanjena od kraja paleolitika do srednjeg brončanog doba. Arheološki nalazi svjedoče o životu više prapovijesnih zajednica koje su je koristile kao mjesto stanovanja, ali i za pokapanje svojih mrtvih.
Tijekom iskapanja pronađene su i tisuće keramičkih ulomaka, cijele posude te brojni drugi predmeti iznimne arheološke vrijednosti. Oni otkrivaju kulturnu, društvenu, duhovnu i gospodarsku povijest Vele spile, ali i šireg jadranskog i sredozemnog prostora.
Posjet špilji
Vela spila nalazi se na padini brda Pinski rat, neposredno iznad Vele Luke, a do nje vodi uređena pješačka staza poznata kao Plavi put. Sama špilja velika je ovalna dvorana duga oko 50 metara i široka 40 metara, dok se strop uzdiže do približno 20 metara visine. Prirodna svjetlost u nju prodire kroz dva velika otvora u stropu nastala urušavanjem stijena tijekom tisućljeća. Ulaz u špilju, širok oko osam metara, okrenut je prema jugu, odakle se pruža pogled na cijeli zaljev i Blatsko polje u pozadini.
Špilju je moguće posjetiti od ponedjeljka do subote od 9 do 20 sati, dok je nedjeljom zatvorena. Više informacija dostupno je na internetskoj stranici www.vela-spila.hr, na broj telefona +385 (0)20 813 602 ili putem e-pošte centar-za-kulturu-vl@du.htnet.hr.
I.B.
