Francuska “ide ravno prema zidu” ako ne obuzda svoj proračunski deficit, upozorio je ministar financija Roland Lescure, dok se gospodarstvo zemlje smanjuje, a inflacija ubrzava, prenosi France 24.
Bruto domaći proizvod pao je za 0,1% u trećem tromjesečju, nakon stagnacije u prethodna tri mjeseca i pada od 0,2% na početku godine, izvijestila je u petak nacionalna statistička agencija. Godišnja inflacija porasla je na 3,4% u listopadu s 3,1% u rujnu, što je najviša razina od siječnja 2024
Gospodarsvo ‘u zastoju’
Lescure je također opisao gospodarstvo kao “u zastoju”, naglašavajući sve veće financijske izazove s kojima se suočava vlada predsjednika Emmanuela Macrona.
Pad se proširio na ključne sektore. Izvoz je pao za 1,7%, uglavnom zbog slabije prodaje zrakoplovne industrije u inozemstvu, dok su ulaganja pala za 0,6%. Proizvodnja je pala za 1,4%, a proizvodnja automobila smanjila se četvrto tromjesečje zaredom.
Francuska se također bori s javnim dugom koji iznosi otprilike 119% BDP-a i značajnim proračunskim deficitom. Troškovi zaduživanja vlade porasli, a prinosi na desetogodišnje obveznice približili su se 5%, što je izazvalo zabrinutost zbog troškova servisiranja državnog duga.
Pogoršanje izgleda povećalo je pritisak na Macrona, čija vlada teži smanjenju potrošnje dok istovremeno povećava vojne izdatke. Francuska je povećala svoj vojni proračun za 2026. za 6,7 milijardi eura (7,5 milijardi dolara) unatoč rastućem dugu.
Burna reakcija javnosti na mjere štednje
Vladine politike štednje također su potaknule nemire diljem zemlje koji su započeli u rujnu prosvjedima zbog nedostatka osoblja i pogoršanja uvjeta u srednjoj školi u blizini Pariza. Demonstracije su se brzo proširile, a tisuće učenika zahtijevale su veća sredstva za obrazovanje i optuživale vlasti da daju prednost oružju nad školama.
Nemiri su eskalirali u nasilje, a izgrednici su pljačkali trgovine, palili vozila i oštetili povijesnu gradsku vijećnicu u Limogesu. Tisuće ljudi je uhićeno, a stotine ozlijeđeno.
Prosvjedi su uspoređeni s pokretom Žutih prsluka iz 2018., koji je osporio Macronovu ekonomsku politiku. Aktivisti, studenti i sindikati pozvali su na nove demonstracije u subotu, što je potaknulo vlasti da mobiliziraju 70.000 pripadnika sigurnosnih snaga diljem zemlje. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez upozorio je na “vrlo visok rizik” od nereda.
Macron je za krizu kupovne moći okrivio američko-izraelski rat protiv Irana, blokadu Hormuškog tjesnaca i nagli porast cijena goriva. Također je optužio platforme društvenih medija da “štete demokraciji” distribucijom snimaka prosvjeda i nereda.
Spribližavanjem predsjedničkih izbora 2027., ekonomski pad i kontinuirani nemiri dodatno su oslabili Macronovu poziciju, komplicirajući napore da se osigura parlamentarno odobrenje za proračun koji smanjuje deficit.
Francuska se priprema za nove prosvjede
