Baš kao što je aktualni glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u DORH unio svježinu otvarajući tu instituciju koja se godinama gušila pod vodstvom Mladena Bajića, tako, čini se, i aktualni glavni državni inspektor, nedavno imenovani Tonči Glavinić, kreće njegovim stopama u vođenju Državnog inspektorata. Poznato je da je Inspektoratom više od šest i pol godina ravnao nekoć utjecajni zagrebački HDZ-ovac Andrija Mikulić, koji je na dužnost glavnog inspektora stupio 28. ožujka 2019., kada je ta institucija ponovno uspostavljena, a još je poznatije da je s te funkcije brzopotezno smijenjen krajem studenoga prošle godine, pošto je uhićen u velikoj USKOK-ovoj antikorupcijskoj akciji. Razumljivo je da se uhićenje glavnog državnog inspektora odrazilo na Inspektorat, a onda i na povjerenje građana prema toj instituciji.
Toga je, po svemu sudeći, bio svjestan i premijer Andrej Plenković, čiji je tim dugo tražio Mikulićeva nasljednika. Plenković je Inspektorat odlučio prepustiti nekomu tko nije previše političan i tko iza sebe nema repova i afera, nekomu na koga se može osloniti. Kombinaciju tih vrijednosti prepoznao je u Tončiju Glaviniću, koji je prije stupanja na dužnost glavnog inspektora bio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, pa bi neki mogli pomisliti da je premijeru pažnju na njega skrenuo ministar Branko Bačić. Ali nije bilo tako. Glavinićev je potencijal prepoznao najlojalniji premijerov suradnik, Vladin glasnogovornik Marko Milić, koji se, izgleda, u ovom slučaju dokazao kao dobar kadrovik.
Činjenica da je Glavinić u sustav stigao bez tereta kakav je sa sobom nosio Mikulić te da je u startu priznao da je u sustavu bilo propusta, osobito vezanih uz ilegalno odlaganje otpada u Gospiću, u javnosti je stvorila dojam pozitivnog pomaka. Za razliku od Mikulića, koji je primarno bio politički kadar, Tonči Glavinić u Inspektorat je stigao s pozicije državnog tajnika koji je vodio Upravu za provedbu obnove od potresa, što je jedan od vrlo dobro obavljenih poslova u Plenkovićevim mandatima, a ujedno i jedan od rijetkih poslova za kojim se ne vuku nikakve afere.
Javnost Glavinića pamti i kao izravnog koordinatora tehnički složenog projekta pripreme za uklanjanje Vjesnikova nebodera, što mu je osiguralo auru efikasnog operativca.
Brza reakcija
Iako rodom iz Splita, Glavinićev je teren, kažu upućeni, Zagreb, odnosno zagrebački HDZ, gdje ga kolege opisuju kao dobrog, ispravnog dečka, što s Mikulićem nije bio slučaj nikada, pa ni prije nego što je preuzeo Inspektorat. Glavinić je, po svemu sudeći, dosta naučio od iskusnog operativca Bačića. Naime, odmah nakon stupanja na dužnost 8. rujna jasno je odredio prioritete, najavivši hitno jačanje kapaciteta, odnosno povećanje broja inspektora, što su unutar institucije dočekali s oduševljenjem, jer oni koji rade na terenu vrlo dobro znaju da im inspektora kronično nedostaje. Isto su tako dočekali Glavinićevu najavu brze digitalizacije cijelog sustava jer shvaćaju da novi glavni inspektor ima konkretan plan i da je agilan, za razliku od Mikulića, čija je tromost učinila tromom cijelu instituciju.
S obzirom na Glavinićev proaktivni start, moglo bi se zaključiti da su pred Inspektoratom neki novi, bolji dani. To je, uostalom, vidljivo i na primjeru otkrića ilegalnog skladištenja otpada na privatnom zemljištu u Otoku, nadomak Vinkovaca, gdje je bez dozvole istovaren tekstilni i plastični otpad koji je, kao i onaj gospićki, dovezen iz Italije. Taj je slučaj u javnom prostoru buknuo upravo u danima kada je Glavinić službeno preuzeo dužnost. Istini za volju, afera u Otoku i jest nastavak ogromnog skandala s ilegalnim uvozom 1700 kamiona otpada koji je završio u Gospiću, pa se može konstatirati da otpad postaje prvi veliki test za novog šefa. Glavinić je povukao poteze koji ostavljaju dojam da je u samo nekoliko dana učinio više, ili barem reagirao brže i transparentnije, nego Mikulić u proteklih šest i pol godina. Umjesto ignoriranja ili prebacivanja krivnje, novi glavni inspektor je izašao pred predstavnike medija odmah nakon preuzimanja dužnosti i bez okolišanja priznao: “Kod 1700 kamiona otpada očito je nešto zakazalo. Neosporno je da je bilo propusta u sustavu kontrole.” Takva izjava, pa i doza samokritičnosti, u potpunoj su suprotnosti s prijašnjom praksom zatvorenosti koju je uspostavio Mikulić.
Digitalni alati
Primjetna je također i ekspresna reakcija u slučaju iz Otoka. Državni inspektorat odmah je, naime, poslao inspekciju zaštite okoliša na teren, koja je utvrdila da je i tu riječ o nezakonitoj pošiljci neopasnog otpada teškoj više od 105 tona. Inspektorat je po hitnom postupku zabranio daljnji dovoz i naredio povrat otpada u zemlju pošiljatelja, odnosno u Italiju. U isti je mah protiv slovenskog državljanina odgovornog za dovoženje otpada podnesena kaznena prijava vinkovačkom Općinskom državnom odvjetništvu.
Slučaj u Otoku poslužio je Glaviniću da u praksi pokaže novi, proaktivni smjer djelovanja. Brzo donošenje rješenja i podjednako brzo podnošenje kaznenih prijava praćeno izjavom da se takve stvari više ne smiju propuštati razlozi su zbog kojih je novi glavni državni inspektor u javnosti ostavio pozitivan dojam.
Zanimljiva je i priča o planiranoj digitalizaciji koju Glavinić kani provesti u Državnom inspektoratu, a koja se temelji na prijenosu tehnoloških modela iz sektora graditeljstva u resor zaštite okoliša. Budući da Hrvatska ima samo pedesetak inspektora zaštite okoliša, novi digitalni alati trebali bi biti poslužiti kao multiplikator snage na terenu. Glavinić se oslanja na iskustvo iz Ministarstva graditeljstva, gdje je razvijen inspekcijski modul koji putem satelitskih snimki automatski signalizira početak bespravne gradnje. U sustavu zaštite okoliša to bi značilo da sateliti trebaju pratiti promjene u prostoru i locirati nelegalna odlagališta otpada prije nego što prerastu u afere poput onih u Gospiću ili Otoku. Dugoročni cilj novog glavnog državnog inspektora jest digitalno povezati baze podataka jedinica lokalne samouprave, koje izdaju dozvole za neopasni otpad, s Ministarstvom zaštite okoliša, koje izdaje dozvole za opasni otpad. Sustav bi tako trebao automatski upozoriti inspektore ako, primjerice, neka tvrtka uveze količine koje premašuju njezine tehničke ili legalne kapacitete. Digitalizacija kompletnog administrativnog procesa sama bi po sebi trebala donijeti rasterećenje za inspektore na terenu, a umjesto dugotrajnog i zamornog sastavljanja zapisnika te uobičajene ručne provjere dokumentacije inspektori bi u integriranom sustavu imali mogućnost trenutačnog uvida u povijest poslovanja subjekata, eventualne izrečene mjere ili carinske deklaracije o uvozu otpada. Ukratko, čini se da je cilj Glavinićeva plana o digitalizaciji da Državni inspektorat iz institucije koja reagira tek nakon novinskih otkrića transformira u ozbiljan sustav koji, koristeći se tehnologijom, preventivno reagira na anomalije u prostoru.
Jednom od anomalija u prostoru godinama se smatrao i slučaj tvrtke Livit iz Belišća, koji je također dočekao novog šefa Glavinića. U tom se slavonskom gradiću situacija prelomila u rujnu ove godine, paralelno s aferom u Otoku, a epilog je izravna posljedica pritiska i akcije Inspektorata. U Belišću, doduše, nije riječ o tipičnom divljem odlagalištu, nego o dugotrajnom i dugogodišnjem problemu s radom tvrtke Livit u vlasništvu bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Građani Belišća i obližnjeg Valpova godinama su prosvjedovali i gušili se u nesnosnom smradu te iznosili optužbe na račun Vrdoljakove tvrtke uz tvrdnje da se u njoj prerađuju opasne tvari u neposrednoj blizini obiteljskih kuća. Državni inspektorat pod novim vodstvom, očito, građansko nezadovoljstvo doživljava mnogo ozbiljnije nego što je to bilo u Mikulićevo doba.
Ciljana akcija
Nakon provedbe detaljnog nadzora utvrđeno je da je tvrtka Livit miješala otpadni mulj s pepelom uvezenim je iz susjedne Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je i da materijal koji nastaje u procesu prerade – nazvan RECIT-ERK – ima opasna svojstva te da je zapravo riječ o opasnom otpadu, a ne o građevinskom materijalu, kao što su tvrdili iz tvrtke.
Pošto su na terenu utvrdili stanje stvari, u Inspektoratu su se odlučili na podnošenje kaznene prijave protiv tvrtke. Na temelju izravnog prijedloga i zapisnika Državnog inspektorata reagirala je i Osječko-baranjska županija pa je 17. rujna, pod palicom županice Nataše Tramišak, službeno doneseno rješenje o ukidanju dozvole za gospodarenje otpadom tvrtki Livit, čime je sporni pogon praktički zatvoren.
Ovaj rasplet u Belišću, koji se odigrao u istom tjednu kao i ekspresna reakcija u Otoku, učvršćuje dojam da novi državni inspektor Glavinić agresivno rješava ekološke afere, koje su postale golem uteg za premijera Plenkovića. Baš kao što Turudić već dugo ostavlja dojam da za njega nema nedodirljivih i da ga ne zanima stranački predznak, tako i Glavinić već u startu poručuje da nema zaštićenih, čak ni kada su u pitanju tvrtke visokopozicioniranih bivših političara.
Usporedno s pritiskom na ekomafiju, Glavinić je ušao u još jednu igru – vrši pritisak na trgovce i prodavače. Objavljeni rezultati dviju paralelnih i velikih akcija nadzora u čijem su fokusu bili prodavači koji mame kupce lažnim popustima i oni koji krše Vladine mjera vezane uz ograničenje cijena. Tako je tržišna inspekcija, provodeći ciljanu akciju nadzora sezonskih, ljetnih sniženja, u trgovinama utvrdila niz prekršaja. Trgovci su uglavnom kažnjavani zato što nisu istaknuli najnižu cijenu koju je proizvod imao u periodu od 30 dana prije sniženja. U pojedinim slučajevima utvrđeno je također da je akcijska cijena zapravo bila viša od one prije popusta. U isti mah Državni inspektorat objavio je zbirno izvješće nadzora u kojem je utvrđeno da se čak četvrtina trgovaca, precizno rečeno, njih 26,45 posto, uopće nije držala mjera kontrole cijena. Izlaskom na teren inspektori su, naime, pronašli gotovo 500 proizvoda koji su se prodavali po cijenama višim od dopuštenog limita.
Konkretna rješenja
Osim toga, za tisuće artikala prodavači uopće nisu istaknuli obvezne vizualne oznake, odnosno zamrznute cijene. Trgovci su, istini za volju, pod pritiskom i zbog uvođenja sidrenih cijena, čega su, čini se, svjesni i u Vladi, koja je donijela odluku o povlačenju pravila koja su trebala stupiti na snagu 1. listopada. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon snažnog pritiska i pobune obrtnika, malih poduzetnika i Hrvatske obrtničke komore, koji su upozoravali na prevelik administrativni teret i prateće tehničke troškove prilagodbe sustava, rekao je da Vlada službeno povlači odredbe koje su propisivale da svi trgovci i pružatelji usluga moraju uz tekuću cijenu istaknuti i onu koja je vrijedila 10. rujna. Ipak, treba naglasiti da je Šušnjar otvoreno dao do znanja da Vlada ne kani odustati od konačnog cilja zaštite potrošača i transparentnosti, nego da rješenje moraju pripremiti dobro, a ne samo brzo, pa je najavljeno donošenje novih pravilnika, nakon čega bi s prvim danom studenoga na snagu mogla stupiti obveza isticanja sidrenih, referentnih cijena za sve proizvode i usluge. Inspektorat, kako nam kažu upućeni, već provodi pripreme kontrole kako prodavači ne bi umjetno podizali baze prije uvođenja ovog zakona.
Akcije Inspektorata kojima javnost svjedoči posljednjih dana pokazuje da Glavinić, uz rješavanje ekoloških afera, na terenu uspješno provodi strogu, pojačanu kontrolu maloprodajnih lanaca, što bi trebalo zadovoljiti i građane, jer je krajnji cilj ovog nadzora suzbijanje neopravdanog podizanja cijena i zavaravanja potrošača. Primjetno je također da u odnosu na zatvorenog Mikulića, koji je vrlo rijetko istupao u medijima, Glavinić u komunikaciji s predstavnicima medija uvodi praksu otvorenog dijaloga. Spremnost da odmah ponudi konkretna, opipljiva rješenja te da javno prizna propuste sustava kod svih onih koji rad hrvatskih institucija prate dugi niz godina doživljena je kao osvježenje u komunikaciji jedne od institucija. Iako je politički imenovan, Glavinić, čini se, donosi svježinu i snažan početni kredibilitet, što bi trebalo biti jamstvo za stvaranje autoriteta unutar sustava, u kojem, uostalom, on i nije stranac. Od 2019. do 2022. i sam je radio kao viši građevinski inspektor u Državnom inspektoratu, pa djelatnici na njega ne gledaju kao na nekog koga im je nametnula politika. Među njima, kako se može čuti, vlada zadovoljstvo jer im je sada šef netko tko je imao doticaja s terenom i inspekcijskim sustavom, pa vjeruju da će imati više sluha za stvarne probleme s kojima se inspektori susreću na dnevnoj bazi. Glavinić je, dakle, u prvih 30 dana ostavio dobar dojam, a njegovi stvarni rezultati ovisit će o tome hoće li početna podrška koju je dobio pratiti ostatak mandata.
