Globalne cijene pšenice porasle su za 5,8% usred pojačane zabrinutosti zbog kontinuiranih poremećaja u izvoznim tokovima Crnog mora i štete na izvoznoj infrastrukturi, što je dodatno pogoršano utjecajem nedavnih toplinskih valova na prinose usjeva u nekoliko ključnih zemalja proizvođača.
Svjetske cijene kukuruza također su porasle za 3,6%, podržane zabrinutošću zbog vrućeg i suhog vremena u dijelovima Kukuruznog pojasa u SAD-u i učincima prelijevanja s čvršćih energetskih tržišta usred pojačanih geopolitičkih napetosti. O tome izvješćuje Trading Economics, pozivajući se na Organizaciju Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu – FAO.
Nedavno je britanski medij Financial Times pisao kako su cijene žitarica naglo porasle i da se cijene pšenice približavaju trogodišnjem vrhuncu, što je posljedica međusobnih napada Rusije i Ukrajine na trgovačke brodove i lučku infrastrukturu.
Pozvavši se na Tatjanu Orlovu, glavnu ekonomisticu u Oxford Economicsu, FT je naveo kako se očekuje da će „globalne cijene hrane porasti za 11,8% ove godine i za 4,8% u 2027.“ Stručnjakinja navodi kako je „Rusija najveći svjetski izvoznik žitarica, a Ukrajina peti najveći“ i da bi „nedavna eskalacija neprijateljstava u Azovskom i Crnom moru mogla dovesti do ozbiljnijeg udara na globalne cijene hrane“.
Najveća svjetska brodarska tvrtka se povlači iz ruske crnomorske luke nakon napada
Prošli mjesec porast je iznosio čak oko 18%
Danas se na tu temu oglasio i američki Bloomberg, koji navodi kako je cijena pšenice diljem svijeta porasla na najvišu razinu u tri godine.
Prema agenciji, terminski ugovori za pšenicu u Chicagu porasli su na 7,55 dolara po bušelu (oznaka bu – angloamerička mjerna jedinica za obujam suhih tvari koja iznosi oko 35,24 litre u SAD-u, odnosno oko 36,37 litara u Ujedinjenom Kraljevstvu), što je otprilike 30% iznad najniže cijene s kraja lipnja. Samo u proteklom mjesecu porast je iznosio otprilike 18%. Glavni razlog su problemi s izvozom iz Crnog mora: napadi na luke, terminale i brodove učinkovito su poremetili uobičajenu logistiku Ukrajine i Rusije, koje čine ogroman udio u globalnoj trgovini pšenicom.
Analitičar Rabobanke Andrik Payen napominje da fizičke zalihe pšenice još uvijek postoje, ali je mogućnost njihove normalne isporuke kupcima ugrožena. Alternativne rute postoje, ali one ne mogu u potpunosti zamijeniti kapacitet Odese i Novorossijska. Ukrajina bi mogla povećati pošiljke preko Dunava i EU, dok bi Rusija mogla koristiti druge luke, ali takva je logistika sporija i skuplja – prenosi američku agenciju ukrajinski medij Strana.
Međutim, ovo još nije ponavljanje prehrambenog šoka iz 2022. Prema procjeni USDA-e iz kolovoza, globalne rezerve pšenice do kraja sezone 2026./27. iznosit će otprilike 273 milijuna tona. To znači da je žitarica dostupna globalno, a pad ruskog i ukrajinskog izvoza mogli bi djelomično nadoknaditi Kanada, Kazahstan i drugi dobavljači.
Ali brzo rješenje je nemoguće. Kako primjećuje analitičar Andrej Sizov, moderno tržište žitarica rijetko se susrelo sa situacijom u kojoj je izvoz dvaju ključnih dobavljača s Crnog mora istovremeno tako ozbiljno poremećen.
Zato je trenutačni porast poglavito cijena geopolitičkog rizika. Dok se ne obnovi normalan brodarski promet u Crnom moru, kupci će taj rizik uračunati u cijenu svakog bušela. A zatim će se on postupno preseliti s burzovnih cijena na cijenu brašna, kruha, stočne hrane i mesa – a zemlje Bliskog istoka i Afrike koje ovise o uvozu osjetit će to najviše.
Blic analiza Zorana Metera: Ruska pomorska blokada guši Ukrajinu brže od balističkih raketa nad Kijevom
