Dok se diljem Hrvatske šire poruke o podmetnutim bombama koje se uspostavljaju kao lažne, što je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović opisao kao hibridni rat i na društvenim mrežama posljednjih dana sustavno se šire objave čiji je glavni protagonist premijer Andrej Plenković.
Na jednoj od takvih lažnih objava progovara se o Plenkovićevoj zabranjenoj ljubavi i navodnim šokantnim fotografijama na kojima je uhvaćen u strastvenom, tajnom susretu sa ženom koja nije poznata javnosti. Fotografije i naslovi ovog tipa primjer su lažnog sadržaja i dezinformacija, a jedna od njih predstavlja i navodnu naslovnicu nepostojećeg časopisa pa i to nije ništa drugo doli digitalno manipulirana fotomontaža.
Manipulacije javnošću
Slike prikazane na spornoj objavi prikazuju osobu koja nalikuje premijeru Plenkoviću u intimnim trenucima no nastale su spajanjem lica na tijela drugih, ili lako moguće korištenjem AI generatora na što su i u ranijim slučajevima upozoravali domaći stručnjaci i nadležne institucije baveći se materijalima nalik ovome nakon čega je zaključeno da ovakvi primjeri predstavljaju pokušaj destabilizacije putem lažnih vijesti. Koncem prošle godine zabilježen je val tabloidnih objava ovog tipa koje su se mahom širile društvenim mrežama sa ciljem diskreditacije niza hrvatskih političara.
Mada u ovom konkretnom primjeru vizual uistinu oponaša izgled tabloida nigdje nije navedeno ime stvarnog izdavača niti je ijedan relevantan medij u našoj zemlji ikada objavio ovakve ekskluzivne fotografije koje u stvarnosti niti ne postoje, a u sklopu čije se objave na društvenim mrežama rabi standardni senzacionalistički jezik i fraze uz izjave fiktivnih, izmišljenih izvora koje nije moguće provjeriti. Oni koji prate ovakve prevare upozoravaju da one mogu biti opasnije od financijskih pošto manipuliraju javnošću i narušavaju ugled osobe čiji identitet postaje žrtvom takve prijevare.
Osobi se ovako krade identitet te se koristi za stvaranje lažnih vijesti, a samim time i lažne stvarnosti. To što je u ovoj vijesti koja se zadnjih dana širi društvenim mrežama meta Plenković potvrda je ciljane kampanje dezinformiranja. Sadržaji ovog tipa uglavnom se dijele putem anonimnih profila pa i preko plaćenih oglasa jer ih je tako lakše plasirati bez odgovaranja za točnost. Slike i objave ovog tipa izazivaju snažne emotivne reakcije, a cilj im je da korisnih društvenih mreža povjeruje u laž prije nego što uopće i provjeri informaciju. S napretkom AI generator slika postalo je lako kreirati realistične prizore koji nikada nisu postojali.

Upozoranje stručnjaka
O tome su već progovarali i stručnjaci koji su nedavno upozorili na niz slučajeva gdje su takozvane ‘deepfake’ slike korištene da bi se izmišljali politički skandali baš kao što je to slučaj sada s Plenkovićem. Kako bi provjerili je li neka objava koja vam ‘iskače’ na društvenim mrežama provjerena potrebno je prvenstveno provjeriti tko uopće stoji iza objave. Ukoliko je riječ o stranici neobičnog imena koja nije službeni medij ili stranici sa skromnim brojem pratitelja gotovo je sigurno da ste naletjeli na lažnu vijest. Obratite pažnju i na kvalitetu detalja na objavama koje vas zbunjuju.
Na konkretnom primjeru vidljivo je kako prijelazi između Plenkovićeva lica i pozadine kao i svjetlost na akterima s naslovnice ne djeluju prirodno što je pokazatelj loše fotomontaže. Inače treba imati u vidu da se lik premijera Plenkovića godinama koristi za širenje raznih lažnih vijesti i objava. Prevare ovog tipa stalno se razvijaju prateći razvoj tehnologije. Kada je riječ o zlouporabama najčešći su oblik financijske prevare u kojima se primjerice koriste lažni intervjui u kojima Plenković navodno otkriva tajnu brze zarade. Česta je praksa da se na društvenim mrežama pojavljuju oglasi u kojima se navodi da Vlada jamči građanima kupnju dionica državnih tvrtki poput primjerice Ine po posebnim uvjetima radi brze zarade, na što su iz nekolicine državnih tvrtki već upozoravali navodeći da je riječ o širenju lažnih vijesti.
Praksa koja je također prisutna jest korištenje lažnih portala s izmišljenim pričama o Plenkovićevom navodnom ulaganju u kriptovalute na što je također ranije upozoravano. Na društvenim mrežama cirkulirali su i videi u kojima je korištena stvarna Plenkovićeva snimka s EPP kongresa. No, glas mu je kloniran tako da djeluje kao da poziva građane na ulaganje.

Plenković nije jedini
Lani su se društvenim mrežama masovno dijelili oglasi na kojima se tvrdilo kako svi građani ostvaruju pravo na 2.450 eura od države praćeni tekstom uz kojeg je stajala Plenkovićeva slika. Cilj tako koncipiranih objava jest da ostave dojam službenih pri čemu prevaranti ovom metodom pribavljaju osobne podatke i brojeve kartica građana oko čega valja biti posebno oprezan.
Treba također znati da premijer Plenković nije jedina meta zloupotrebe lica i imena poznatih osoba već su meta ovih prijevara uglavnom osobe koje uživaju veliko povjerenje građana kao i osobe koje se često pojavljuju u medijskom prostoru. Uz Plenkovića kao akter lažnih videozapisa na društvenim mrežama pojavljuje se i predsjednik Zoran Milanović.
I bivši ministar zdravstva Vili Beroš pojavljivao se u videima u kojima navodno promovira čudesne lijekove za razne bolesti. Slično je prolazio i bivši ministar financija Zdravko Marić čiji se identitet koristio u oglasima za investicijske prijevare. Česta su glavni akteri lažnih članaka i poznati voditelji Mojmira Pastorčić i Zoran Šprajc, ali i poduzetnici te znanstvenici poput Ivana Đikića koji se često pojavljuje u oglasima za lijekove protiv hipertenzije što je on osobno u nekoliko navrata javno demantirao.
Ukratko, ako primijetite da poznata osoba promovira sigurnu zaradu ili neki čudesni lijek znajte da je to vrlo vjerojatno prijevara jer legalne tvrtke i javne osobe teško da bi ikada promovirale takve stvari preko sumnjivih oglasa na društvenim mrežama.

