Negativan prirodni prirast i nastavak iseljavanja, osobito mlađeg stanovništva, i dalje predstavljaju ozbiljan demografski izazov u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je samo iz jedne županije tijekom 2025. godine zabilježeno gotovo trećina svih službeno registriranih odlazaka iz FBiH u inozemstvo.
Riječ je o Unsko-sanskoj županiji, koja se već godinama suočava sa smanjenjem broja stanovnika. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sredinom 2021. godine imala je 264.248 stanovnika, dok je sredinom 2025. taj broj pao na 258.395, prenosi Fena.
To znači da je u četiri godine broj stanovnika smanjen za 5.853, odnosno približno 2,2 posto.
Više umrlih nego rođenih
Jedan od glavnih razloga smanjenja broja stanovnika jest negativan prirodni prirast.
Tijekom 2025. godine u Unsko-sanskoj županiji rođeno je 1.399 djece, dok su umrle 2.143 osobe. Broj umrlih tako je bio za 744 veći od broja živorođenih.
Iako je broj rođenih porastao u odnosu na 2024. godinu, kada je rođeno 1.335 djece, prirodni prirast i dalje je negativan.
Slični podaci bilježeni su i prethodnih godina, što potvrđuje da nije riječ o kratkotrajnoj pojavi.
Gotovo svaki treći registrirani odlazak u inozemstvo
Osim negativnog prirodnog prirasta, stanovništvo se smanjuje i zbog migracija.
Prema statističkom biltenu „Migracije stanovništva 2025“, tijekom prošle godine u Unsko-sansku županiju doselilo se 1.887 osoba, dok ih se odselilo 2.367.
Migracijski saldo tako je iznosio minus 480 osoba.
Od ukupnog broja odseljenih, njih 464 registriralo je odlazak u inozemstvo.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tijekom 2025. godine u cijeloj Federaciji BiH evidentirano je 1.470 takvih odlazaka.
To znači da se čak 31,6 posto svih službeno registriranih odlazaka iz FBiH u inozemstvo odnosilo na Unsko-sansku županiju.
Slovenija i Austrija najčešća odredišta
Među osobama koje su iz Unsko-sanske županije službeno prijavile odlazak u inozemstvo najviše ih je otišlo u Sloveniju, njih 232.
Slijedi Austrija sa 191 registriranim odlaskom, dok su u Hrvatsku otišle 24 osobe, a u Njemačku sedam.
Manji broj odlazaka evidentiran je prema Srbiji, Nizozemskoj i Japanu.
Posebno zabrinjava dobna struktura odseljenog stanovništva.
Najveći negativni migracijski saldo zabilježen je među osobama u dobi od 20 do 39 godina, odnosno među stanovništvom koje je najčešće radno aktivno i u razdoblju zasnivanja obitelji.
U tim dobnim skupinama ukupni negativni migracijski saldo iznosio je 313 osoba.
Službeni podaci ne pokazuju stvarni broj iseljenih
Iz Federalnog zavoda za statistiku napominju da se podaci o migracijama temelje na evidencijama prebivališta i boravišta koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
Kada je riječ o odlascima u inozemstvo, evidentirane su samo osobe koje su odlazak službeno prijavile nadležnim tijelima.
Zbog toga se broj registriranih odlazaka ne može poistovjetiti sa stvarnim brojem građana koji su napustili Bosnu i Hercegovinu.
Ipak, dostupni podaci pokazuju da se pojedini dijelovi Federacije BiH istodobno suočavaju s viškom umrlih u odnosu na rođene i odlaskom stanovništva, pri čemu je posebno izražen gubitak mlađih dobnih skupina.
Takvi trendovi dugoročno mogu utjecati na tržište rada, gospodarski razvoj i održivost javnih usluga, osobito u sredinama koje već bilježe višegodišnji pad broja stanovnika.
