Najveći otok na svijetu Grenland našao se u središtu globalne pozornosti zbog Trumpove priče o kupnji što nije ideja koja nema uporište, jer onaj tko bi ovladao ovim danskim teritorijem raspolagao bi bogatim nalazištima nafte i minerala, uključujući rijetke zemne metale, zlato, uran, željezo. Bogastvo Grenlanda rezultat je klimatskih promjena zbog čega gubi milijardu tona leda godišnje, što podiže razinu mora, ali otvara i nove ekonomske prilike za rudarenje i ribarstvo.
Zbog promjena u migracijama riba i dužeg razdoblja bez leda, širi se ribarstvo, a posebno lov na bakalar i škampe. Ribarstvo je već sada najvažniji sektor grenlandske ekonomije i čini 90 posto njegova izvoza. Ali paradoksalno, brzo topljenje leda istovremeno je i prijetnja. Rudarski projekti izazivaju zabrinutost zbog degradacije okoliša i rizika za ekosustav, a ovisnost o vanjskim investicijama znači ugrožavanje lokalnog suvereniteta i ekoloških standarda te rast cijena hrane i energenata.
Ekonomija Grenlanda blisko je povezana s Danskom koja subvencionira otok stotinama milijuna dolara godišnje. Ima nešto više od 56 tisuća stanovnika, a nezaposlenih je samo 0.2 posto. Bio je danska kolonija sve do 1953. godine, a sada je danski teritorij sa samoupravom. Izborio se 2009. godine za pravo da glasanjem osigura svoju nezavisnost.
OGROMNO BOGASTVO
Jedan od Trumpovih argumenata za ovladavanje Grenlandom je i pitanje nacionalne sigurnosti jer, kako govori, na tom području ima dosta kineskih i ruskih brodova što je Americi nedopustivo.
Najveći otok na svijetu nesumnjivo je ‘zlatna koka’ po pitanju geotrateškog položaja, bogatih nalazišta, ali i ljepote okoliša. U sve to se uvjerio i Dubrovčanin Daniel Pavlinović koji je s prijateljem Grenland posjetio početkom jeseni 2023. godine. U grenlandski grad Nuuk stigli su letom iz Islanda, uz dosta presjedanja. Ispričao nam je svoja zapažanja, opisao atmosferu u gradovima, naveo cijene u kafićima i restoranima.
“Preko 80 posto Grenlanda je pod debelim ledom, zbog čega je ovaj najveći svjetski otok i dalje vrlo slabo istražen, ali i uz sadašnje razine spoznaja o Grenlandu zna se da postoje goleme rezerve nafte, plina, željezne rude, a prepun je i raznih rijetkih minerala. Glavni grad Nuuk ima oko 18 tisuća stanovnika i kao takav je najveći grad na Grenlandu, koji ukupno ima 57 tisuća stanovnika. Među stanovništvom dominiraju grenlandski Eskimi, a ima i Danaca. Moj je dojam bio da su ljudi uglavnom šutljivi, odgovorit će vam što ste pitali kratko i ne ulaze baš u daljnju priču. Skoro nitko nas nije pitao onih par uobičajenih pitanja primjerice odakle smo i slično. Službena valuta je danska kruna (DKK), koja je gotovo jednaka kuni pa se bilo lako orijentirati među cijenama. Sve je vrlo skupo, primjerice espresso je oko 45, piva od 60 do preko 100, a pizza 150 do 220 DKK. Lokalna jela su još skuplja, pa je steak od kita blizu 300 DKK. Van Nuuka odradili smo višesatni hiking područjem koje se zove Paradise Valley, u toplo doba godine travnata padina ispod vrha Kangilequtaat, ispunjena većim i manjim potocima i slapovima”, opisuje Daniel Pavlinović svoje grenlandske avanture.
Nakon Nuuka otišli su u grad Ilulissat.
NEZABORAVNA AVANTURA
“Sva mjesta na Grenlandu povezana su avionima, a ceste, osim unutar samih gradova, tamo ne postoje. Ilulissat je grad s manje od pet tisuća ljudi. Posvuda su psi za sanjke (sled dogs), a kažu da ih ima jednako koliko i stanovnika. Ti psi nisu kućni ljubimci, već se isključivo koriste za prijevoz zimi. Tu su cijene bile još nešto veće nego u Nuuku, osobito za lokalnu hranu, no nismo puno vremena provodili po gradu. Većinom smo obilazili Ilulissat Icefjord, a za još malo dalje proći po Disko Bayu unajmili smo turu s posebnim gliserom koji nam je omogućio razgledavanje svih tih ogromnih santi leda izbliza. Zaustavili bismo se na svakoj zanimljivoj lokaciji i izašli na palubu odakle bismo fotografirali i snimali. Često su se mogli vidjeti i kitovi, uglavnom malo po površini. Vrijeme je ovdje bilo povoljnije nego u Nuuku, iako i dalje oblačno, osim zadnji dan kad se razvedrilo i to je bilo prvi put da smo ugledali sunce na Grenlandu. Istovremeno se razvedrilo i na ostalom dijelu obale prema Nuuku, što nam je, po povratku, omogućilo da doživimo i Nuuk po vedrom vremenu, barem jedan dan. Da bi zadovoljstvo bilo veće, zadnju večer, nakon osam dana, pojavila se nakratko i Aurora borealis. Idealan zaključak ove naše kratke, ali nezaboravne grenlandske avanture”, ispričao nam je Daniel Pavlinović.
Grenland možda nije uobičajena turistička destinacija, ali je uistinu vrlo posebna država predivnog okoliša, čiste netaknute prirode, a kultura naroda Inuita, domaćeg stanovništva, također je vrlo bogata i zanimljiva. Gledajući globalne geopolitičke prilike i američke pretenzije koje idu u smjeru imperializma, slučaj Grenland uvod je u veliko preslagivanje.