Nakon kibernetičkih napada na hladnjake i zamrzivače u supermarketima diljem Europe, sljedeća meta hakera mogli bi postati kućanski uređaji, upozorio je Juhan Lepassaar, izvršni direktor Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA).
U razgovoru za AFP pozvao je europske države i proizvođače na veća ulaganja u zaštitu digitalnih sustava, istaknuvši da se sigurnost mora uzeti u obzir već pri razvoju proizvoda.
„Sigurnost ne bi smjela, a niti može biti nešto o čemu se razmišlja tek naknadno”, poručio je Lepassaar.
„Danas su to hladnjaci, sutra bi to mogli biti usmjerivači, prekosutra kućanski uređaji i tako dalje.”
Hakeri napali supermarkete u najmanje 12 zemalja
Tijekom listopada i studenoga supermarketi u najmanje 12 europskih zemalja bili su mete kibernetičkih napada, a najteže je pogođena Francuska.
Ondje su 11. i 12. listopada napadači preuzeli kontrolu nad rashladnim sustavima na približno 700 prodajnih lokacija, promijenivši postavke uređaja tako da su temperature u hladnjacima i zamrzivačima naglo porasle.
Posljedice su bile ozbiljne. Brojne trgovine morale su baciti zalihe pokvarene hrane, a prema podacima francuske Agencije za kibernetičku sigurnost (ANSSI), napadi su izazvali i najmanje 15 požara.
Francuske vlasti procjenjuju da je ukupna šteta od uništene hrane iznosila nekoliko desetaka milijuna eura.
Prema službenom izvješću francuske agencije ANSSI, napadima nisu bili pogođeni samo supermarketi nego i pojedini objekti prehrambene industrije, uključujući mesnice i klaonicu, dok su istodobno zabilježeni i napadi na opremu manjih hidroelektrana.
Francuska za napade optužila Iran
Francuska je 9. studenoga službeno optužila iransku Islamsku revolucionarnu gardu za organizaciju napada na rashladne sustave.
Prema nalazima francuskih sigurnosnih službi, napade je izvela skupina Shahid Kaveh, povezana s iranskom Revolucionarnom gardom.
Francusko Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je da će zatražiti uvođenje novih europskih sankcija protiv osoba i organizacija koje smatra odgovornima za napade.
Lepassaar nije želio izravno komentirati francuske optužbe, ali je upozorio da su iranske i ruske skupine povezane s državnim strukturama poznate po napadima na europske ciljeve.
Među državama iz kojih dolaze takve prijetnje spomenuo je i Kinu te Sjevernu Koreju, upozorivši na suradnju pojedinih skupina koje djeluju protiv europskih interesa.
Sljedeća meta mogli bi biti uređaji u našim domovima
Prema Lepassaarovim riječima, sve veći broj uređaja i usluga ovisi o digitalnim sustavima, a time raste i broj potencijalnih meta kibernetičkih napada.
Problem više nisu samo računala, pametni telefoni ili poslovne mreže. Uređaji povezani s internetom sve se češće koriste za upravljanje grijanjem, hlađenjem, sigurnosnim sustavima i drugim svakodnevnim funkcijama.
Ako nisu dovoljno zaštićeni, takvi sustavi mogu postati ranjivi na neovlaštene upade.
„Svaka usluga o kojoj ovisite kao građanin, kao ljudsko biće, sadrži digitalnu komponentu – dio koda koji, ako nije zaštićen, može postati meta hakerskog napada”, upozorio je Lepassaar.
Posebno je istaknuo opasnost za ključne javne službe, poput bolnica, policije, vatrogasaca i javnog prijevoza.
Njihov prekid rada mogao bi imati neposredne posljedice za sigurnost i svakodnevni život stanovništva.
Nova pravila EU-a stupaju na snagu 2027.
Europska unija već je usvojila Akt o kibernetičkoj otpornosti (Cyber Resilience Act), kojim se uvode stroži sigurnosni zahtjevi za proizvode s digitalnim komponentama.
Prema službenim informacijama Europske komisije, glavne obveze za proizvođače počet će se primjenjivati 11. prosinca 2027. godine.
Proizvođači će morati voditi računa o kibernetičkoj sigurnosti tijekom razvoja i održavanja proizvoda, uključujući upravljanje sigurnosnim ranjivostima i osiguravanje odgovarajućih ažuriranja.
Dio pravila već se primjenjuje. Od 11. rujna 2026. proizvođači su obvezni prijavljivati aktivno iskorištavane sigurnosne ranjivosti i ozbiljne sigurnosne incidente nadležnim tijelima.
Lepassaar je pozdravio nova europska pravila, ali smatra da će za učinkovitu zaštitu biti potrebno znatno više ulaganja.
„Svi se incidenti mogu izbjeći, no pitanje je jesmo li spremni uložiti sredstva kako bismo to postigli? Kibernetička sigurnost nije jeftina”, poručio je.
Pozdravio je i planove za povećanje kapaciteta i resursa ENISA-e, iako smatra da ni najavljena ulaganja neće biti dovoljna za potpuno suočavanje s rastućim prijetnjama.
