Tomislav Ćorić, HDZ-ov ekonomist i dugogodišnji državni dužnosnik, ponovno ulazi u središte političke pozornosti. Vlada ga je imenovala ministrom financija i potpredsjednikom, nakon što je Marko Primorac prihvatio poziciju u Europskoj investicijskoj banci. Ćorić se tako vraća u izvršnu vlast nakon gotovo četiri godine izvan ministarskih fotelja, posljednje kao viceguverner Hrvatske narodne banke, gdje je nadzirao bonitet i rizike u bankarskom sektoru.
No ovo nije njegov prvi povratak. Ćorić je već četiri puta ulazio u Vladu, vodeći različite resore – od rada i mirovinskog sustava, preko zaštite okoliša i energetike, do gospodarstva i održivog razvoja. Taj put pokazuje političku pokretljivost i premijerovo povjerenje, ali i kontroverze koje su ga pratile. Ćorićev povratak u Vladu događa se u trenutku kada su energetska i fiskalna politika pod povećalom javnosti. Kritičari ga već dulje vrijeme vide kao simbol tehnokratskog i zatvorenog modela upravljanja, jednako sposobnog za formalne administrativne odluke koliko i za poteze koji nisu uvijek popraćeni jasnim društvenim konsenzusom.
U ranijim mandatima bio je na meti oštrih političkih rasprava vezanih uz velike infrastrukturne i energetske projekte. Projekti poput vjetroelektrana, politike energetskog prijelaza, odnosa prema državnim tvrtkama poput INA-e i HEP-a nerijetko su bili obilježeni kritikama da se donošenju odluka pristupalo bez dovoljno transparentnih procjena dugoročne koristi ili rizika. Te rasprave često su prelazile granice stranačke kritike i ulazile u širu javnu sferu, gdje se njegov rad pokušavao povezati s modelom „zatvorenog kruga moći“ u kojem su ključne odluke koncentrirane u malom krugu političkih i stručnih kadrova.
Poduzetnici i buka
Jedan od najglasnijih kritičara Ćorića bila je Udruga Glas poduzetnika (UGP), udruga mikro, malih i srednjih poduzetnika. S više od 20 tisuća članova, njihovi su komentari često odjekivali jače od formalnih političkih prosvjeda. Poduzetnici su Ćoriću zamjerali da nije slušao njihove prijedloge za sustavne reforme i da je ignorirao probleme stvarnog sektora. U prosincu 2020., UGP je otvoreno zatražio njegovu smjenu, kritizirajući ga zbog “nedostatka brige za propadanje gospodarstva, propast tvrtki i gubitak radnih mjesta”.
Bojkot nije bio samo u pismima. Udruga je organizirala simbolične akcije, poput polaganja vijenca pred Ministarstvom gospodarstva, kako bi ukazala na, kako su govorili, “posljedice politike koja ne štiti realni sektor”. Ćorić je tada odgovarao da se radi o legitimnom izrazu nezadovoljstva, ali i političkoj agendi oporbe. Sukobi su se vodili i riječima. Jednog od lidera Udruge, Hrvoja Bujasa, Ćorić je javno nazvao “likom” koji želi zauzeti medijski prostor, dok je UGP odgovorio da ministar nema radnog iskustva u privatnom sektoru i da nije reagirao na krizu u kojoj su mnoge tvrtke zapale. I danas, dok preuzima ministarstvo financija, glasovi Udruge i dalje odjekuju u pozadini, podsjećajući na percepciju da je Ćorić premalo senzibilan za realni sektor i male poduzetnike. No, afere su ga obilježile, kao i niz Plenkovićevih ministara.
Afera vjetroelektrane Krš-Pađene
Jedna od najpoznatijih kontroverzi koja prati Ćorića dolazi iz energetskog sektora. Tijekom mandata ministra zaštite okoliša i energetike, bio je pod pritiskom zbog postupaka vezanih uz projekt vjetroelektrana Krš-Pađene. Kritičari tvrde da je Ministarstvo pod njegovim vodstvom dalo pozitivno mišljenje investitorima iako nisu ispunjeni svi uvjeti, a USKOK je pokrenuo istragu kako bi provjerio potencijalno pogodovanje. Ćorić je odbacio optužbe, ali priča je u medijima izazvala buru, dovodeći u pitanje transparentnost energetskih odluka.
Sumnje oko INA-e
Druga afera veže se uz INA-u. Prema navodima medija i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Damira Vanđelića, Ćorić je primio obavijest da INA gubi 200 milijuna eura godišnje, ali na dopise nije reagirao. Dio javnosti i medija interpretirao je to kao propuštanje prilike za sprječavanje gubitaka. Ćorić je odbacio te tvrdnje, tvrdeći da su pogrešno interpretirane.
JANAF i famozni klub
Tijekom istrage afere JANAF, u kojoj se istraživala korupcija unutar državne tvrtke, Ćorić se spominjao zbog posjeta Draganu Kovačeviću, jednoj od osoba pod istragom, u njegovom klubu u Slovenskoj. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo je predmet, ali je zaključeno da Ćorić nije prekršio zakon niti načela.
Hrvatske vode i pismo upozorenja
Mediji su također izvijestili da je Ćorić primio pismo upozorenja o povećanju troškova u projektu aglomeracije Petrinja – potencijalnom slučaju pronevjere EU fondova u Hrvatskim vodama. Kritičari su tvrdili da ministar nije reagirao adekvatno, a policija i USKOK su provjeravali okolnosti. Iako formalno nema pravomoćne presude, Ćorić je bio meta brojnih kontroverzi. Javna percepcija miješala je stručnost s nedostatkom transparentnosti, što se posebno očitovalo u medijima i oporbi.
Politički analitičar Karlo Jurak rekao nam je kako smatra da su se sve afere brzo zaboravile. “Mislim da se zaboravilo, odnosno na početku će se propitkivati, ali neće ništa izazvati, bura u čaši vode. Kasnije neće imati problema oko toga. Možda će biti par dana govora u medijima, ali mislim da je to to”, rekao je. Unutar stranačkih krugova priča je ovakva. “Ćorića smo nakon afera koje su izbile, nakon ‘TČ’ redikulizacije medijskog prostora i pritisaka koje je trpio, sklonili na mjesto gdje će raditi svoj posao dok se situacija ne smiri. I sad je sve čisto, on ulazi bez tereta u vladu. A pokazao je još jednom koliki je financijski stručnjak. Hejteri poput Dražena Oreščanina mogu pjevati borbene, a mi ćemo im redovito davati potpore i subvencije za biznise kao i do sada”, rekao nam je izvor iz stranke.
Ćorić preuzima upravljanje državnim proračunom u vremenu kada Hrvatska balansira između poticanja gospodarskog rasta i kontrole inflacije. Pred njim je zadatak da fiskalnu politiku uskladi s europskim zahtjevima i da izgradi povjerenje tržišta i investitora. Povratak Ćorića izazvao je kritike oporbe, koja ističe da se isti kadrovi prečesto vraćaju na visoke funkcije. To, smatraju, usporava političku obnovu i smanjuje prostor za reforme.
Premijer Plenković i njegovi pristaše naglašavaju iskustvo i stručnost Ćorića, posebno u međunarodnim gospodarskim izazovima. Oporba pak drži da se takvim imenovanjima favorizira status quo. Ćorić sada ulazi u novu fazu karijere, s očekivanjima da će njegov rad oblikovati fiskalnu politiku, upravljanje javnim financijama i povjerenje Vlade u poslovnoj zajednici i među građanima. Afere? Kako nam najavljuju stručnjaci i stranački izvori, afere neće biti problem, iako je Ćorić nakon toliko ulaska i izlazaka iz Vlade Andreja Plenkovića svjestan čija je u hrvatskoj politici zadnja već čitavo destljeće…
