Saborska zastupnica stranke Možemo! Ivana Kekin zatražila je osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o aferi Medikol je želi da se odgovori na pitanje zašto država nije kupila PET/CT uređaje koje je mogla kupiti za višestruko manje novca od onoga što Medikolu isplaćuje na godišnjoj razini. Tvrdi da je Poliklinici Medikol, prema dostupnim procjenama, isplaćeno više od 200 milijuna eura javnog novca, unatoč netransparentnosti i upozorenjima struke. Resorno Ministarstvo zdravstva i Medikol odbacili su sve optužbe za nepravilnost.
Resorna ministrica Irena Hrstić istaknula je da nije bilo nikakvog pretjeranog zračenja pacijenata te da saborska zastupnica Kekin zastrašuje i obmanjuje javnost.
“Odgovorno tvrdim da je HZZO plaćao PET/CT privatnoj poliklinici po jednakoj cijeni kao javnozdravstvenom sustavu. Nikako se ne radi o potrebi zlonamjernog i pretjeranog zračenja pacijenata. Mislim da gospođa Kekin zastrašuje i obmanjuje javnost i mislim da se dotiče najranjivije skupine pacijenata, one onkološke”, poručila je ministrica zdravstva Hrstić.
Vodio sam s njima bitke još 1993.
Za mišljenje oko ovog slučaja obratili smo se bivšem ministru zdravstva Andriji Hebrangu, koji je sam, kako nam je priznao u razgovoru imao iskustva s Medikolom.
“Nemam sve financijske pokazatelje, za početak”, naglasio je bivši ministar i nastavio: “Dobra suradnja države i privatnog sektora mora biti na obostranu korist. Medikol je privilegiran već godinama. Vodio sam s njima bitke još 1993. godine. Kako uspijevaju u tome, priznajem da ne znam. Njihov projekt nedavno je proglašen od državnog značaja. Ne znam kako projekt privatne tvrtke može biti proglašen da je od državnog značaja.”
Ugledni liječnik osvrnuo se i na aferu koja trese javnost posljednjih dana i koju je pokrenula zastupnica Kekin. “Mislim da je Medikol u ovom slučaju u pravu. PET/CT je uređaj koji detektira radioaktivni element koji smo unijeli kako bi se utvrdilo širenje tumora. Cijena takvog uređaja je, rekao bih, otprilike milijun i pol eura, ali ta cijena je mali dio iznosa. Kad bi sve bolnice išle nabaviti taj uređaj, bilo bi potrebno, za početak, kupiti posebni bunker za to. To je skupo. Mora imati radioaktivni element, koji doduše ima kratki život, i koji se mora proizvoditi za svakog pacijenta. To je jako skupo. Da ne kažem educirane kadrove. Kad se sve to zbroji, to je još toliko koliko je koštao uređaj. Tko bi morao dodao još taj iznos? Država”.
Jedini ispravni korak
Bivši ministar tvrdi da je u ovom slučaju i to kad je riječ o uređaju PET/CT, ovo bila ispravna odluka. “Nisam fan Medikola, ali mislim da je ovo isplativije za državu. Oni su se obvezali imati istu cijenu te pretrage kao i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Mislim da je to ispravan korak. Tako bi i trebalo napraviti”, kazao nam je Hebrang navodeći kako bi trebalo napraviti analizu svih suradnja koje HZZO ima s privatnim sektorom.
“Ako privatni sektor investira, onda je to druga priča. Trebala bi se napraviti analiza da se uz cijenu uređaja, uključe i svi ostali troškovi. To je moj subjektivni stav”, napomenuo je.
“Teško je uskladiti državni i privatni sektor. Postoje razna rješenja. Ja bih rekao da odnos državnog i privatnog nije zakonodavno riješen. Privatno i državno zdravstvo nije povezano. Platite skupe analize kod privatnika i onda se ne prihvaćaju jer nisu povezani sa . Nije riješeno ni plaćanje, jer sada čovjek dolazi i plaća privatniku iz džepa. Svjestan sam da privatnici kažu kako je to dio tržišne utakmice. Bilo bi kvalitetnije za građane da svi imaju pristup privatnom zdravstvu. Ne bi bilo samo za one koji imaju mirovinu od 2000 eura, nego za sve.
Njegovo rješenje
Hebrang nam je objasnio svoje rješenje problema odnosa privatnog i državnog, a to su vaučeri. Smatra kako bi se trebale odrediti cijene bolničkih usluga i onda bi doktor opće prakse izdavao vaučere u iznosu te usluge, čime bi se izjednačio privatni i državni sektor.
“Tko bi obavio tu uslugu, onda idu slati vaučere na naplatu. Pacijent bi bio tada predmet natjecanja. Minus je u tome što privatnik investira, pa bi onda imao pravo nadoplatiti 20 posto na uslugu. Pokušavao sam ja to uvesti, ali bilo je lobija koji su se tome protivili”, kazao je i objasnio kako bi trebalo izjednačiti cijene pretrage državnog i privatnog sektora jer je razlika 1:5, 1:7. “Država je podcijenjena, a privatni sektor je precijenjen. Složena je to tematika”, zaključuje bivši ministar.
