Policija još uvijek traga za devet osoba koje sumnjiči za javno poticanje na nasilje i mržnju u Splitu, dok je petorici osumnjičenih određen istražni zatvor.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ranije je upozorio na činjenicu da je riječ o osobama koje su već više puta dolazile u sukob sa zakonom, naglašavajući ozbiljnost njihovih postupaka. Njegove kritike izazvale su reakciju Udruge hrvatskih sudaca, koja smatra da se odgovornost pravosuđa ne može procjenjivati na temelju paušalnih ocjena.
O tome je za RTL Danas govorila Ivana Bilušić Kujundžić, glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca, koja je objasnila zbog čega policijske i sudske statistike nisu uvijek usporedive, ali i upozorila na probleme koji usporavaju rad sudova.
‘Pravda treba biti brza i učinkovita’
Komentirajući uznemirujuće prizore sa splitskih ulica, Bilušić Kujundžić naglasila je da su takvi događaji neprihvatljivi te da su izazvali zabrinutost i među sucima. Istaknula je kako pravosuđe dijeli očekivanja građana da nadležne institucije što prije reagiraju, ali pritom moraju poštovati zakonska pravila.
“Mi suci također dijelimo taj osjećaj i zahtjeve građana da sustav i sve institucije koje trebaju reagirati reagiraju brzo i učinkovito, a među njima i mi suci. Pravda treba biti brza i učinkovita u slučajevima u kojima doista postoje elementi prekršaja i kaznenih djela”, poručila je.
Prema njezinim riječima, suci su svjesni važnosti svojeg posla i odgovornosti koju imaju prema građanima. Ne protive se kritikama, štoviše, smatraju ih korisnima kada su utemeljene na provjerljivim činjenicama i kada mogu pomoći u otklanjanju problema.
Različite faze postupka
Ipak, upozorila je da javnost često poistovjećuje policijsku prijavu s dokazanom krivnjom, iako je riječ o različitim fazama postupka.
“Nama nije dovoljna samo sumnja ili nagađanje da je netko počinitelj prekršaja ili kaznenog djela. Moramo provesti cijelu zakonom propisanu proceduru, dati priliku okrivljeniku da se brani, ispitati svjedoke i analizirati sve dokaze. Sud može utvrditi nečiju krivnju tek kada zakonito prikupljeni dokazi potvrđuju da je konkretna osoba počinila kazneno djelo ili prekršaj”, objasnila je.
Posebnu pozornost izazvali su podaci koje je iznio ministar Božinović. Prema njegovim navodima, među 14 osumnjičenih nalazi se 11 osoba koje u policijskoj evidenciji imaju ukupno 94 kaznena djela, dok je za njih pet donesena sudska odluka.
Bilušić Kujundžić objasnila je da takva razlika ne mora upućivati na propuste pravosuđa. Naime, policija, državno odvjetništvo i sudovi koriste različite načine evidentiranja predmeta, zbog čega se njihovi statistički podaci ne mogu uvijek izravno uspoređivati.
Jedna presuda, dvije optužnice
Kako bi pojasnila problem, navela je hipotetski slučaj u kojem policija pet osoba sumnjiči za počinjenje po dva kaznena djela. U policijskim evidencijama tada se može pojaviti pet kaznenih prijava i ukupno deset kaznenih djela.
Međutim, državno odvjetništvo nakon toga može podignuti dvije optužnice, a sud odlučiti spojiti postupke te na kraju donijeti samo jednu presudu. “Isti životni događaji u policiji su evidentirani kao pet kaznenih prijava i deset kaznenih djela, a sud je na kraju pravomoćno osudio jednom jedinom presudom”, objasnila je.
Zbog toga smatra da bi predstavnici nadležnih institucija trebali zajednički razmotriti statističke metodologije i uskladiti način na koji javnosti predstavljaju podatke. Time bi se, smatra, izbjegle pogrešne interpretacije i stvorila jasnija slika o stvarnoj učinkovitosti sustava.
22 suca riješila više od 14.000 predmeta
Osvrnula se i na tvrdnje da sudovi ne prate dovoljno rezultate svojeg rada. Naglasila je kako se njihov učinak redovito evidentira i nadzire, a kao primjer izdvojila je Općinski prekršajni sud u Splitu.
Prema podacima koje je iznijela, taj je sud tijekom ove godine riješio više od 14.000 predmeta, iako ondje rade samo 22 suca. Ujedno ga je izdvojila kao jedan od najučinkovitijih hrvatskih sudova kada su posrijedi žurni prekršajni postupci.
Ipak, priznala je da postoje postupci koji traju predugo te da nezadovoljstvo građana u takvim slučajevima može biti potpuno opravdano. “Kritika građana opravdana je kada se njihovi konkretni predmeti neopravdano dugo vode. Nije dopustivo da neki postupci neopravdano dugo traju. Spora pravda nije pravda. Mi se prvi zalažemo za to da ona bude brza, učinkovita i kvalitetna, ali u zakonskoj proceduri”, rekla je.
Suci spremni razgovarati s ministrima
Umjesto nastavka javnih prepucavanja, iz Udruge hrvatskih sudaca predlažu izravan razgovor predstavnika pravosuđa i izvršne vlasti.
Bilušić Kujundžić potvrdila je da nema prepreka sastanku s ministrom Božinovićem, ministrom pravosuđa Damirom Habijanom i ostalim nadležnim predstavnicima državnih institucija.
Podsjetila je da je Udruga i ranije pozivala predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova na razgovore. Poručila je kako su suci spremni raspravljati o kritikama i konkretnim prijedlozima koji bi mogli ubrzati postupke i unaprijediti funkcioniranje pravosuđa. “Želimo čuti kritike. One su naš korektiv. Iznesite nam točne, egzaktne podatke koje ćemo moći analizirati i o njima razgovarati”, poručila je.
Dodala je da postoji prostor za razmatranje kvalitetnijih zakonskih rješenja i mjera kojima bi se skratilo trajanje postupaka, ali je ponovno naglasila da se pritom ne smiju zaobilaziti zakonom propisane procedure.
Odgađaju se ročišta
Osim rasprave o odgovornosti za procesuiranje počinitelja nasilja, glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca upozorila je na problem koji izravno utječe na svakodnevni rad pravosuđa, a često ostaje izvan pozornosti javnosti. Riječ je o nedostatku sudskih zapisničara, zbog kojeg se u većim hrvatskim gradovima, uključujući Zagreb, pojedina ročišta moraju odgađati.
Objasnila je da sudovi ne mogu samostalno riješiti problem nedostatka zaposlenika jer zapošljavanje ovisi o odlukama izvršne vlasti, odnosno Ministarstva pravosuđa.
“Tko će pisati zapisnik na sudskim ročištima? Ročišta se odgađaju, primjerice i u Zagrebu, upravo zato što nema sudskih zapisničara. To nije u moći sudova. Sudovi su ravnopravna grana vlasti, jedna od triju grana vlasti, ali bez vlastitog novčanika. Mi moramo pitati izvršnu vlast, Ministarstvo pravosuđa, da nekoga zaposlimo. Mi na sudovima nemamo zapisničara. Ako se odgađaju ročišta to automatski znači propalo ročište, još duže će trajati postupak. Molim vas riješimo to svi zajedno. Svi zajedno možemo s koordinacijom svih u sustavu uz zakonitu cijelu proceduru dovesti do sustava koji će funkcionirati i do sigurnih ulica u konačnici”, zaključila je.
