Hrvatski sabor je nedavno donio odluku o uvođenju obveznog vojnog roka, potez koji je odmah izazvao brojne rasprave. Dok dio javnosti strahuje da bi vojnici mogli ostati bez osnovnih potrepština, stručnjaci tvrde da su pripreme već dobro organizirane i da se problemi iz prošlosti vjerojatno neće ponoviti.
Kako bi razjasnili stvarno stanje, razgovarali smo s poznatim stručnjakom za sigurnost Željkom Cvrtilom koji naglašava: “Nemam informacija da bi osnovno moglo faliti. Vrijeme kad se ukidao vojni rok i smanjivao proračun pokazalo je što sve može poći po zlu, ali sada vjerujem da su se pripremili. Hrana, pranje odjeće, osnovna logistika – sve je to organizirano i planirano”.
Cvrtila dodaje da financijska i logistička podrška koju Hrvatska danas ima, uključujući i pomoć Europske unije, omogućava da sustav funkcionira stabilno i bez nestašica. “Tim više, cijela Europa stoji iza nas. Ulagat će se u vojsku, modernizacija je tu, ali na koncu – sve to treba čovjeka da pokrene. Bez vojnika ni najmodernije oružje ne vrijedi ništa.”
Ljudski faktor ključ
Stručnjak posebno ističe važnost ljudskog faktora u vojsci: “Vojnik mora doći, proći obuku i uspostaviti novi život koji civili prepoznaju i nastavljaju. Bez ljudi ni najbolja tehnologija ne funkcionira. To je tisućama godina isto – vojnici su srce svake obrane. Bez vojne čizme, nijedno oružje ne vrijedi”, smatra stručnjak.
Cvrtila podsjeća i na iskustva iz devedesetih. “Tada nismo imali dovoljno moderne opreme, ali smo imali stotine i tisuće ljudi koji su znali rukovati oružjem. Danas imamo dronove, novu tehniku, ali pješaci bez obuke postaju lake mete. Povratak vojnog roka osigurava da nova generacija stekne iskustvo i razumije sustav.” Stručnjak smatra da sustav neće zakazati, čak ni s naglim priljevom novih kadrova: “Neće biti problema. Moramo biti svjesni da je ovo vojska, nije kao doma da jedete što hoćete i kad hoćete. U vojsci se red zna, kad se jede, što se jede, kad se spava. Sve je organizirano da sustav funkcionira.”
Uvođenje vojnog roka, prema Cvrtili, nije samo pitanje opreme ili hrane, već i ulaganja u ljude i generacije. “Mi smo izgubili puno generacija koje nisu vidjele oružje, a kamoli da su ga znali koristiti. Ovo je prilika da mladi nauče i steknu iskustvo koje ih priprema za buduće izazove”. Financijska potpora iz Europe omogućava Hrvatskoj stabilnost i ulaganja u opremu, ali Cvrtila jasno naglašava: “Na koncu, čovjek pokreće vojsku. Možeš imati sve dronove i najmodernije topove, ali ako vojnici ne znaju koristiti sustav, ništa od toga ne vrijedi. Povratak vojnog roka vraća ljudski element u sustav.”
‘Nije to kao doma’
Stručnjak također komentira i strahove oko osnovnih potrepština: “Zasad nema indikacija da bi nedostajalo hrane ili zavoja. Sustav je nadam se spreman i pripremljen. Ako ikad nešto zafali, to je mala stvar u usporedbi s cijelim procesom – vojska je disciplina, red i planiranje. To je bit svega.”
Vojni rok, prema Cvrtili, daje mladima priliku da nauče temeljne vojne vještine i steknu iskustvo koje nadilazi školu ili civilni život. “Uvođenje vojnog roka omogućava mladima da shvate što znači odgovornost, timski rad i priprema za obranu domovine. To su vrijednosti koje tehnologija ne može zamijeniti.”
U konačnici, političari tvrde da povratak vojnog roka simbolizira kontinuitet i spremnost države. Cvrtila zaključuje: “Bez ljudskog faktora ni najbolja oprema i ulaganja ne znače ništa. Ovaj korak jača obrambenu sposobnost Hrvatske, vraća znanje i iskustvo u sustav i osigurava da nova generacija zna kako funkcionira obrana”. Sažeo je to i riječima: “Moramo shvatiti i da to ne može biti kao doma. Da dođeš u kuhinju i biraš što je za jesti. U vojsci se red zna, kad je ručak, što se jede, kad se spava”, rekao je Cvrtila.
