CroActivas, mreža hrvatskih žena u Latinskoj Americi, osmislila je podcast kojim će tamošnja djeca slušati hrvatske priče na španjolskom jeziku i tako upoznavati hrvatsku književnost, piše Hina.
Priče, koje će slušati putem aplikacije Spotify, sadržavaju i neke hrvatske riječi što će pomoći djeci da nauče ili se zbliže s jezikom svojih predaka. Nove generacije potomaka Hrvata u Latinskoj Americi uglavnom ne govore hrvatski jezik.
„Ovaj projekt je alat kojim će se približiti kulturi svojih predaka“, objasnila je Hini koordinatorica projekta Camila Ocampo iz Argentine. Ona je predsjednica udruge Asociación Civil Ateneo Croata iz grada Rosarija.
Hrvatske aktivne priče
Projekt je nazvan CroActiCuentos, što bi se moglo prevesti kao „hrvatske aktivne priče“. Kada je Ocampo bila u Hrvatskoj s obitelji mnogi su njenoj kćeri govorili o pričama kao što su „Gric i Grec“ i „Maca papučarica“.
„Ali te priče ne postoje u Latinskoj Americi“, kaže Ocampo. „Moja kćer je u školi u Argentini govorila djeci o tim pričama, no ona nisu nikada čula za njih“.
Sada se na Spotfyu nalaze četiri priče: “Gospođica Neću” (Señorita No-Quiero), “Maca Papučarica” (Gatita Pantuflera), “Djed i repa” (El abuelo y el nabo) i “Gric i Grec”.
Kćer Camile Ocampo svaku večer prije spavanja sluša audioknjige, a kada je čula „Grica i Greca“ na španjolskom jeziku jako se razveselila. Sada će te priče moći slušati i njeni prijatelji iz razreda, ali i hrvatska djeca širom Latinske Amerike.
U projekt su uključene Hrvatice iz drugih tamošnjih zemalja koje čitaju te priče, odnosno čiji glas se čuje na snimkama audiozapisa. U tim pričama na španjolskom jeziku koriste neke hrvatske riječi kako bi djeca pomalo naučila jezik te kako bi im njegov zvuk postao blizak.
U Latinskoj Americi živi više od 800.000 Hrvata i njihovih potomaka. Tamošnje hrvatske udruge nastoje putem poduke jezika i raznih radionica približiti djecu Hrvatskoj. Ocampo je primjerice bila napisala dvojezičnu slikovnicu „Mili i Titi upoznaju Hrvatsku“.
„Općenito, još uvijek je premalo programa za djecu potomke hrvatskih iseljenika u Latinskoj Americi“, kaže Ocampos. „Ja, kao majka, smatram da su kulturni projekti iznimno važni kako bi se djeci u najranijoj dobi prenijela hrvatska tradicija“, kaže.
Projekt CroActiCuentos namjerava proširiti repertoar dječjih priča, pa bi se ondje trebali naći i klasici kao što su „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ i „Ježeva kućica“.
