Divlja odlagališta otpada i nepropisno bacanje smeća problem su s kojim se susreću brojne hrvatske općine i gradovi. Koliko je takvih lokacija građanima i nadležnim službama poznato može se provjeriti na javno dostupnoj karti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Riječ je o sustavu ELOO, odnosno Evidenciji lokacija odbačenog otpada, u kojem građani mogu prijaviti mjesta na kojima su uočili nepropisno odbačen otpad. Prijave potom preuzimaju nadležni komunalni redari, koji provjeravaju stanje na terenu i u sustav unose podatke o zatečenom stanju i daljnjem postupanju.
Prema službenim podacima, do kraja 2025. godine u Hrvatskoj su evidentirane 20.446 prijave lokacija odbačenog otpada. Najveći dio prijava odnosio se na građevni otpad, glomazni otpad i miješani komunalni otpad. Podaci u sustavu posljednji su put ažurirani u veljači 2026. godine.
Građani mogu prijaviti otpad
Važno je pritom naglasiti da brojka od 20.446 ne znači da u Hrvatskoj trenutačno postoji toliko aktivnih divljih odlagališta. Riječ je o ukupnom broju prijava lokacija zaprimljenih kroz sustav. Nakon prijave komunalni redar lokaciju preuzima u obradu, provjerava stanje na terenu te u ELOO unosi podatke o zatečenom stanju i daljnjem postupanju.
ELOO je uspostavljen kako bi se na jednom mjestu evidentirale lokacije na kojima se otpad nepropisno odbacuje. Sustav je počeo raditi 22. listopada 2019. godine, a prema novom Naputku o Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom riječ je o digitalnom registru koji omogućuje i anonimnu prijavu odbačenog otpada na području cijele Hrvatske.
Prilikom prijave građani mogu navesti lokaciju, vrstu otpada, procijenjenu količinu i površinu onečišćenog područja te priložiti fotografije. Prijava se potom prosljeđuje nadležnom komunalnom redarstvu.
No ono što se konačno prikazuje u javnom sustavu nije samo rezultat građanske prijave. Komunalni redari preuzimaju prijave u obradu, utvrđuju stanje na lokaciji te u ELOO unose podatke o zatečenom stanju i tijeku postupanja. Službeni podaci zato razlikuju ukupne prijave od potvrđenih lokacija.
Ovdje možete prijaviti ilegalno odbačeni otpad.
Karta pokazuje gdje je problem
Javni preglednik ELOO-a omogućuje prostorni prikaz evidentiranih lokacija. Na karti se mogu pronaći podaci poput naziva i opisa lokacije, naselja, grada ili općine, vrste otpada, procijenjene količine i površine, statusa lokacije, koordinata te fotografija.
Lokacije na kojima je otpad evidentiran različito su označene od onih na kojima je otpad u međuvremenu uklonjen. Sustav tako ne služi samo za prikaz problema, već omogućuje i praćenje postupanja nakon prijave.
Kartu ELOO-a možete pregledati ovdje.
Što se događa nakon prijave?
Obveza postupanja s nepropisno odbačenim otpadom proizlazi iz Zakona o gospodarenju otpadom. Jedinice lokalne samouprave dužne su provoditi mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada, ali i mjere za uklanjanje otpada koji je već odbačen u okoliš.
ELOO je zato zamišljen kao poveznica između građana koji prijavljuju problem i nadležnih službi koje trebaju utvrditi stanje na lokaciji i postupati po prijavi.
Prema podacima Ministarstva, broj prijava nije svake godine bio jednak. Nakon najvećeg broja prijava u 2021. godini uslijedio je pad, dok je tijekom 2024. ponovno zabilježen rast. Ministarstvo taj rast povezuje s dodatnom promocijom sustava te javnim pozivom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš.
Više od 20 tisuća prijava tako pokazuje razmjere problema nepropisnog odbacivanja otpada koje su građani i nadležne službe zabilježili kroz ELOO. Istodobno, javna karta omogućuje građanima da provjere stanje na području svoje županije, grada ili općine te prijave nove lokacije na kojima uoče nepropisno odbačen otpad.
