Hrvatska je upozorila Crnu Goru da bi niz neriješenih bilateralnih pitanja mogao usporiti njezin planirani ulazak u Europsku uniju do 2028. godine. Među otvorenim temama su nestale osobe, ratni zločini, povrat imovine i definiranje granice.
Zagreb je u ponedjeljak ostalim članicama EU-a poslao dokument u kojemu je navedeno osam zahtjeva koje Crna Gora mora ispuniti prije zaključenja pristupnih pregovora. Crna Gora smatra se predvodnicom među državama kandidatkinjama i nada se da će postati 28. članica Unije do 2028. Ipak, dugogodišnji sporovi s Hrvatskom, koji većinom potječu iz vremena raspada Jugoslavije, predstavljaju prepreku tim planovima, piše Euronews.
“Hrvatska iskreno želi zaključiti ovo bolno poglavlje zajedničke povijesti i s Crnom Gorom izgraditi odnos okrenut budućnosti. Međutim, međusobno povjerenje i pravo, trajno pomirenje ne mogu se izgraditi bez rješavanja ovih pitanja”, stoji u hrvatskom dokumentu.
Hrvatska blokira napredak
Crna Gora je u ponedjeljak ostvarila daljnji napredak u pregovorima s EU, nakon što je zaključila poglavlja o statistici, ekonomskoj politici i zapošljavanju. Time je ukupan broj zatvorenih poglavlja dosegnuo 21 od 33.
Međutim, Hrvatska blokira napredak u četiri druga područja koja obuhvaćaju promet, vanjske odnose, temeljna prava te unutarnje poslove. Budući da svaka postojeća članica EU-a ima pravo glasa u procesu pristupanja, Zagreb ima značajan utjecaj na kandidaturu svog susjeda.
Dokument detaljno razrađuje prigovore koje je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova iznijelo još u srpnju, a koji uglavnom proizlaze iz ratova 1990-ih.
Osjetljivi zahtjevi
Jedan od najosjetljivijih zahtjeva odnosi se na odštetu za tristotinjak hrvatskih državljana zatočenih i zlostavljanih u logoru Morinj u Crnoj Gori od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine. U taj su logor tijekom sukoba prisilno odvođeni hrvatski civili i ratni zarobljenici.
Hrvatska također traži da spomen-ploča na mjestu bivšeg logora ostane trajno vidljiva. Ploča je uokvirena metalnom konstrukcijom nakon prosvjeda crnogorskih nacionalističkih skupina. Drugi se zahtjev odnosi na sudbinu 14 osoba koje se i dalje vode kao nestale iz Domovinskog rata.
Zagreb od Crne Gore traži pomoć u lociranju njihovih posmrtnih ostataka i opisuje to kao važno humanitarno pitanje koje još nije riješeno. Hrvatska traži i da se u slučajevima već osuđenih ratnih zločinaca za zločine nad civilima u Morinju uzme u obzir zapovjedna odgovornost.
Sporovi iz devedesetih
Zagreb očekuje i da Crna Gora riješi dugotrajne imovinske sporove iz ranih devedesetih, koji se tiču hrvatskih obitelji kojima je imovina oduzeta bez odgovarajuće naknade. U dokumentu se napominje da je zakon iz 2021. omogućio povrat zemljišta u regiji s pretežno albanskom manjinom, što “izaziva zabrinutost zbog nejednakog postupanja u sličnim slučajevima”.
Zagreb traži i povrat broda “Jadran”, koji je pod crnogorskom kontrolom od raspada Jugoslavije 1991. godine. Naposljetku, Hrvatska zahtijeva rješavanje teritorijalnih sporova oko kopnene i morske granice u skladu s odlukama Arbitražne komisije o Jugoslaviji. I sama Hrvatska ima neriješen granični spor sa Slovenijom, iako je to nije spriječilo da se 2013. godine priključi Europskoj uniji.
“Hrvatska je dosljedno poticala Crnu Goru da riješi otvorena bilateralna pitanja i istovremeno je aktivno podupirala njezin ulazak u EU. Unatoč stalnim naporima i konstruktivnom pristupu Hrvatske, nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno”, zaključuje se u dokumentu.
