Predstojeći izbori u Mađarskoj sve se češće nazivaju ključnim političkim događajem godine u Europi. Riječ je o izborima koji ne određuju samo smjer jedne države, nego potencijalno i odnose unutar Europse unije, energetsku politiku kontinenta i odnos prema Rusiji.
U središtu pozornosti ponovno je Viktor Orban i njegov Fidesz, koji već 16 godina drži vlast. No ovog puta situacija je drugačija nego ranije – politička scena svela se gotovo na dvostranački sustav, što izbore čini neizvjesnijima nego ikad.
Kako objašnjava politički analitičar Davor Gjenero, Mađarska danas ima dvije dominantne opcije: s jedne strane Fidesz, a s druge TISU, novu političku snagu koja okuplja bivše kadrove bliske OrbAnu. “TISA je vrijednosno blizu onome što je Fidesz bio prije zaokreta prema iliberalnoj demokraciji. Vode je ljudi koji imaju upravljačko iskustvo i jasno proeuropsko usmjerenje”, kaže Gjenero.
Orban ostaje ozbiljan igrač
Među njima su i istaknuta imena poput Petera Magyara i Anite Orban, koji dolaze iz kombinacije državnog i korporativnog sektora te dobro poznaju sustav. S druge strane, Orban ostaje ozbiljan politički igrač. “On nije voluntarist, nego političar koji odluke donosi na temelju analiza. Njegove politike su konzistentne, bez obzira sviđaju li se nekome ili ne”, ističe Gjenero. Velika promjena na političkoj sceni je nestanak socijaldemokrata, koji su godinama mrvili opoziciju. Time se otvorio prostor za jasniji dvoboj i realnu mogućnost promjene vlasti.
Prema procjenama, opozicija ima blagu prednost, no mađarski izborni sustav daje veliku snagu relativnom pobjedniku. To znači da će rezultat vrlo brzo pokazati tko preuzima vlast, bez dugotrajne političke nestabilnosti. Ishod izbora ima izravan utjecaj na cijelu Europu. Ako Orban ostane na vlasti, očekuje se dodatno zaoštravanje odnosa između Budimpešte i Bruxellesa.
“U tom slučaju Mađarska bi mogla postati snažno oruđe u rukama Donalda Trumpa i Vladimira Putina protiv europske administracije”, upozorava Gjenero. Takav scenarij značio bi nastavak blokada i sporijeg donošenja zajedničkih odluka, osobito kada je riječ o sankcijama i energetici.
Ako, pak, pobijedi opozicija, situacija bi se bitno promijenila. Bruxelles bi dobio stabilnijeg partnera, a europske politike lakše bi se provodile. “To bi značilo olakšanje za EU i omogućilo provedbu planova o prekidu energetskih veza s Rusijom do 2027.”, kaže Gjenero.
U tom kontekstu posebno je važno pitanje plina i nafte. Mađarska i dalje ima povlašteni položaj u nabavi ruskih energenata, što joj omogućuje profit kroz razliku u cijeni. No taj model mogao bi uskoro nestati. “Mađarska bi izgubila dio profita koji ostvaruje kupnjom jeftine ruske energije i prodajom derivata na srednjoeuropskom tržištu”, objašnjava analitičar.
Za Hrvatsku to nije samo političko, nego i vrlo konkretno pitanje. Promjene u energetskim tokovima i odnosima unutar EU izravno utječu na cijene goriva i stabilnost tržišta. Ako Mađarska promijeni smjer, to bi moglo ubrzati diversifikaciju izvora energije u regiji i smanjiti ovisnost o Rusiji. S druge strane, nastavak sadašnje politike znači produženu neizvjesnost i potencijalne pritiske na tržišta.
Zanimljivo je i da, čak i u slučaju poraza, Orban ne nestaje s političke scene. “Fidesz je konsolidirana organizacija koja će ostati snažan politički faktor”, zaključuje Gjenero. Zato su ovi izbori više od borbe za vlast – oni su test budućeg smjera Europe. A njihov ishod, kako se čini, vrlo brzo će se osjetiti i izvan granica Mađarske.
