Hrvatska, Slovenija i Italija nastavit će zajedničke policijske ophodnje na granicama, a ministri unutarnjih poslova triju zemalja poručili su da će dodatno jačati suradnju u borbi protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da broj nezakonitih migracija na zapadnobalkanskoj ruti i dalje pada, ali da je ruta još uvijek aktivna.
Ministri su se sastali u Pordenoneu na sjeveroistoku Italije, gdje su razgovarali o sigurnosnim izazovima, razmjeni informacija i zajedničkim operativnim aktivnostima. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da su tri zemlje usmjerene na očuvanje sigurnosti građana, učinkovito upravljanje migracijama i jačanje schengenskog prostora.
Prema njegovim riječima, u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen je pad nezakonitih prelazaka granice od 28 posto. Božinović je također istaknuo da se trend pada nastavlja, ali upozorio da to ne znači da je zapadnobalkanska ruta prestala biti aktivna.
U Pordenoneu smo potvrdili zajedničku odlučnost Hrvatske, Italije i Slovenije u suzbijanju nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža. Snažnija policijska suradnja i učinkovita zaštita vanjske granice ključni su za sigurnost naših građana i očuvanje Schengena. pic.twitter.com/VNPhF6ZDgU
— Davor Božinović (@DavorBozinovic) September 22, 2026
Nastavljaju se zajedničke ophodnje
Božinović je rekao da će Hrvatska, Italija i Slovenija zato nastaviti s trilateralnim ophodnjama na granicama. Prema njegovim riječima, dosadašnje zajedničke aktivnosti pokazale su rezultate, posebno kada je riječ o suzbijanju krijumčarenja migranata.
Hrvatski ministar naveo je da su ove godine uhićena 842 krijumčara. Dodao je i da su rezultati u sprječavanju nezakonitih migracija bolji nego ranije, podsjetivši da je prošle godine bilo gotovo 25 posto više spriječenih ulazaka na teritorij Europske unije.
Zapadnobalkanska ruta jedan je od glavnih migracijskih pravaca prema EU. Migranti iz smjera Turske i Grčke ili Bugarske prolaze kroz zemlje zapadnog Balkana, među kojima su Sjeverna Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina, a zatim pokušavaju ući u Hrvatsku i nastaviti prema Sloveniji, Italiji, Austriji i drugim državama zapadne Europe.
Božinović: Više od 95 posto dolazi iz BiH
Govoreći o ulozi Frontexa, europske agencije za zaštitu vanjskih granica, Božinović je rekao da Hrvatska već dulje zagovara njegovo snažnije djelovanje u Bosni i Hercegovini. Kao razlog je naveo podatak da više od 95 posto nezakonitih migranata koji prema Hrvatskoj dolaze zapadnobalkanskom rutom stiže iz smjera BiH.
“Naš cilj i cilj Europske komisije, zbog čega se i pregovaralo s vlastima u Bosni i Hercegovini, bio je da se riješi status Frontexa ondje. U ovom trenutku oni uspostavljaju određene aktivnosti najviše na zračnoj luci na istočnoj granici Bosne i Hercegovine, što je veoma važno. Međutim, ono što nas najviše interesira jest zapadna granica, gdje migranti uglavnom pokušavaju nezakonito prijeći na područje Hrvatske”, rekao je Božinović.
Dodao je da buduće djelovanje Frontexa vidi kroz dva ključna smjera. Jedan je jačanje kapaciteta država preko kojih migranti prolaze prema Europskoj uniji, dok se drugi odnosi na učinkovitiji povratak osoba koje su nezakonito zatečene u državama EU-a u zemlje njihova podrijetla.

Ministri: Sigurnosni izazovi su prekogranični
Slovenski ministar unutarnjih poslova i javne uprave Franci Matoz rekao je da se Hrvatska, Slovenija i Italija suočavaju s vrlo sličnim sigurnosnim izazovima. Istaknuo je važnost međusobne suradnje policija i razmjene informacija.
“Naši izazovi su više-manje isti. Nema danas sigurnosnog izazova, pogotovo za policije, koji nema tu prekograničnu dimenziju. I onoliko koliko mi budemo bolje surađivali, koliko budemo razmjenjivali informacije i sudjelovali u zajedničkim operativnim akcijama, utoliko ćemo biti uspješniji u odgovoru na sve zahtjeve”, poručio je Matoz.
Tri države tako će nastaviti zajedničke aktivnosti na granicama, uz naglasak na suzbijanje krijumčarskih mreža, razmjenu policijskih informacija i kontrolu zapadnobalkanske migracijske rute. Istodobno, Hrvatska želi snažnije uključivanje Frontexa u Bosni i Hercegovini, osobito na zapadnoj granici zemlje prema Hrvatskoj.
