Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo je raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, a među govornicima bio je i predstavnik Republike Hrvatske Hrvoje Ćurić Hrvatinić, zamjenik veleposlanika RH pri UN-u i privremeni otpravnik poslova.
U obraćanju je ponovio kako Hrvatska čvrsto podupire suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, utemeljen Daytonskim mirovnim sporazumom. Hrvatska je, poručio je, predana suradnji s Uredom visokog predstavnika i misijom EUFOR Althea.
Hrvatski predstavnik zahvalio je Christianu Schmidtu na angažmanu tijekom proteklih pet godina, nakon što je visoki predstavnik najavio odlazak s dužnosti.
Posebno je naglasio kako je sudjelovanje Schmidta na sjednici prilika da se dodatno pojasne stavovi i zabrinutosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, osobito u vezi s izbornom reformom i političkim predstavljanjem.
Protiv secesije, ali i protiv centralizacije
Hrvatinić je poručio kako Daytonski sporazum ostaje temelj mira, institucionalne ravnoteže i demokratske podjele vlasti u BiH. Naglasio je da se načela tog sporazuma, uključujući ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, kao i demokratska prava svih građana, moraju u potpunosti poštovati.
„Hrvatska se protivi svim politikama i retorici koje potkopavaju daytonski okvir, bilo kroz secesionističke inicijative ili pokušaje političke centralizacije, nespojive s ustavnim okvirom uspostavljenim Daytonskim mirovnim sporazumom“, poručio je hrvatski predstavnik.
Prema njegovim riječima, i secesionističke politike i centralizacijski pokušaji produbljuju podjele, slabe povjerenje u institucije i usporavaju europski put Bosne i Hercegovine.
Južna interkonekcija važna za energetsku sigurnost
Hrvatska je, istaknuo je Hrvatinić, jedan od najsnažnijih zagovornika europskog puta Bosne i Hercegovine, ali i partner u projektima koji jačaju otpornost, sigurnost i povezanost zemlje.
U tom kontekstu posebno je izdvojio Južnu plinsku interkonekciju, koju je nazvao projektom od velikog strateškog značaja za dugoročnu energetsku sigurnost i neovisnost BiH.
Pohvalio je i ulogu predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto u napretku europske reformske agende te pozdravio otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
„Taj zamah sada mora biti iskorišten za napredak u ključnim reformama, osobito u području vladavine prava, funkcionalnosti institucija i izbornog zakonodavstva“, poručio je.
Izbor predstavnika bez potpore zajednice narušava povjerenje
Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Hrvatinić je naglasio da izborna reforma ostaje ključna ne samo za jačanje integriteta i transparentnosti izbora, nego i za osiguranje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
„Sadašnji sustav i dalje dopušta izbor predstavnika bez potpore zajednice koju bi trebali predstavljati, što narušava povjerenje i političku stabilnost“, poručio je hrvatski predstavnik.
Dodao je kako je, uoči općih izbora 2026. godine, nužno očuvati jednakopravnost konstitutivnih naroda i nediskriminaciju građana, suzdržati se od zapaljive retorike te jačati uvjete za konstruktivan politički dijalog i pomirenje.
Odgovor Bećiroviću
U završnom dijelu obraćanja Hrvatinić se osvrnuo i na istup predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ocijenivši kako je Bećirović sjednicu Vijeća sigurnosti iskoristio za početak izborne kampanje.
Odgovarajući na Bećirovićeve navode o konferenciji održanoj u Zagrebu, koju su organizirali civilno društvo i američka Heritage Foundation, hrvatski predstavnik rekao je da to nije događaj koji bi Vlada Republike Hrvatske mogla ili trebala zabraniti.
„Njihove rasprave i zaključci, ako ih je bilo, njihovi su vlastiti“, poručio je.
Hrvatinić je odbacio i optužbe o miješanju Hrvatske u unutarnje poslove BiH.
„Čvrsto odbacujemo svaku implikaciju da se Republika Hrvatska miješa u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Dodao je kako Hrvatska, kao najbliži susjed BiH u Europskoj uniji, s kojom dijeli oko tisuću kilometara kopnene granice, ima snažan i legitiman interes da BiH napreduje na europskom putu i razvija se kao stabilno i prosperitetno društvo.
Na kraju je istaknuo da je primarna briga Hrvatske jednakopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH, kao i briga za hrvatske državljane koji žive u BiH, što je, kako je naveo, u skladu s međunarodnim pravom i Ustavom Republike Hrvatske.
