Hrvatska se protivi projektu izgradnje hidroelektrane Mokrice koju Slovenija planira na rijeci Savi, manje od 500 metara od hrvatske granice. Slovenska ministrica za okoliš i prostor Polona Rifelj najavila je da će vlada ponovno pokrenuti postupak odlučivanja o tome ima li proizvodnja električne energije prednost pred javnim interesom očuvanja prirode.
Hidroelektrana Mokrice trebala bi biti posljednja u nizu od šest hidroelektrana na donjem toku Save, a planirana je oko 450 metara od granice s Hrvatskom.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upozorava da bi projekt mogao pogoršati stanje površinskih i podzemnih voda na hrvatskom teritoriju nizvodno od planirane brane, javlja N1 Slovenija.
Ugroženi izvori pitke vode za Zagreb
Hrvatske udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da postojeće slovenske hidroelektrane već smanjuju protok vode i prijenos sedimenta prema Hrvatskoj. Posljedice su produbljivanje korita Save i snižavanje razine podzemnih voda na području Zagreba, čime se povećava zabrinutost za dugoročnu sigurnost vodoopskrbe.
Dosadašnje posljedice djelomično je ublažavala rijeka Krka, koja se u Savu ulijeva nizvodno od hidroelektrane Brežice. Međutim, izgradnja hidroelektrane Mokrice nizvodno od ušća Krke mogla bi dodatno promijeniti vodni režim Save, sniziti razinu vode i ugroziti izvore pitke vode za cijelo zagrebačko područje. Ovogodišnji iznimno nizak vodostaj Save dodatno naglašava važnost opreza, upozoravaju organizacije za zaštitu okoliša.
Hrvatska upozorava na eroziju i uništavanje prirode
Osim mogućeg ugrožavanja izvora pitke vode, Hrvatska upozorava na daljnju eroziju korita Save. Zbog djelovanja postojećih hidroelektrana već su oštećeni dijelovi zaštitnih obalnih konstrukcija koje zajedno s nasipima služe za obranu od poplava. Hrvatska je zbog toga morala obnoviti 2,4 kilometra takvih zaštitnih građevina.
Dodatnu zabrinutost izazivaju mogući negativni učinci na ekosustav. Brana bi mogla ometati migracije riba, uništavati njihova prirodna staništa i mrijestilišta te povećati opasnost od stradavanja riba u turbinama. Postoji i rizik širenja invazivnih vrsta te ugrožavanja zaštićenih područja mreže Natura 2000. Smanjeni dotok šljunka i pijeska mogao bi dodatno produbiti korito, uzrokovati nestanak šljunčanih sprudova i isušivanje riječnih rukavaca, kao i negativno utjecati na močvare i poplavne šume.
Slovenija: Hrvatska nema pravo veta
Slovensko Ministarstvo okoliša ističe da se mogući prekogranični utjecaji projekta razmatraju kroz zakonom propisane postupke procjene utjecaja na okoliš i međunarodnog savjetovanja, uključujući Konvenciju iz Espooa. Hrvatska je tijekom postupka iznijela svoje primjedbe, koje je slovensko ministarstvo razmotrilo u skladu s dostupnom stručnom dokumentacijom i važećim propisima.
Slovenska strana naglašava da sudjelovanje Hrvatske u prekograničnom savjetovanju samo po sebi ne znači da Hrvatska ima pravo veta na projekt. Odluka o izdavanju dozvola u Sloveniji u nadležnosti je slovenskih tijela, koja pritom moraju poštovati nacionalno, europsko i međunarodno pravo. Slovenija je također izrazila spremnost za nastavak bilateralnih razgovora s Hrvatskom radi dodatnog razjašnjavanja stručnih pitanja i spornih utjecaja projekta.
