Hrvatska ostvaruje sve bolje rezultate u području digitalne povezivosti i raspolaže snažnim temeljima u razvoju komunikacijske infrastrukture. Podaci pokazuju da Hrvatska u više pokazatelja raste brže od prosjeka Europske unije, a u pojedinim segmentima već ostvaruje rezultate iznad europskog prosjeka. Sve to stoji u izvješću o stanju Digitalnog desetljeća za 2026. godinu, koje je objavila Europska komisija, a koje prati napredak zemalja članica prema ciljevima digitalne transformacije do 2030. godine.
Riječ je o četvrtom takvom izvješću, iz kojeg je vidljivo da Europa ostvaruje napredak u pogledu ciljeva poput sigurne i održive digitalne infrastrukture i digitalizacije javnih usluga, dok fokus sada prelazi na to da se taj napredak ostvari u širim razmjerima i dosljednije u svim državama članicama. Upravo u tom kontekstu hrvatski rezultati u povezivosti izdvajaju se kao jedan od pozitivnijih primjera.
5G mreža premašuje europski prosjek
Prema izvješću, 5G mreža u Hrvatskoj pokriva 97,78 posto stanovništva, što je više od prosjeka EU-a od 96,79 posto. Hrvatska pritom ostvaruje i brži godišnji rast u ovom segmentu, 3,8 posto u odnosu na 2,6 posto na razini Europske unije.
Poseban iskorak vidljiv je u naprednijem srednjem frekvencijskom pojasu 3,4-3,8 GHz, gdje pokrivenost iznosi 66,58 posto, dok godišnji rast doseže 47,4 posto, višestruko više od europskog prosjeka od 10,6 posto.
Napredak je vidljiv i u ruralnim i rijetko naseljenim područjima. Ondje 5G pokriva 93,93 posto stanovništva, iznad prosjeka EU-a od 88,88 posto, a rast pokrivenosti u pojasu 3,4-3,8 GHz doseže 57,4 posto godišnje.
Optika i mreže velikog kapaciteta u usponu
Fiksna optička infrastruktura (FTTP) u Hrvatskoj pokriva 77,94 posto stanovništva, što je iznad europskog prosjeka od 74,13 posto. U ruralnim područjima pokrivenost raste po stopi od 21 posto godišnje, znatno brže od prosjeka EU-a od 6,5 posto, što potvrđuje nastavak širenja optičke infrastrukture i ubrzani rast pokrivenosti u područjima koja su dosad bila slabije pokrivena.
Mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN) pokrivaju 82,68 posto stanovništva. Iako je taj pokazatelj još ispod prosjeka EU-a od 85,54 posto, godišnji rast od 4,8 posto brži je od europskog prosjeka od 3,7 posto, dok u ruralnim područjima Hrvatska bilježi rast od 10,3 posto godišnje, u odnosu na 7,7 posto u Europskoj uniji.
Regulatorni okvir olakšava daljnji razvoj
Prema izvješću, novi Zakon o gradnji, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026., te niže cijene pristupa kabelskoj kanalizaciji i prijenosnoj infrastrukturi poboljšali su uvjete za daljnju izgradnju mreža i smanjili dio troškova implementacije.
Komercijalna ulaganja u optičku infrastrukturu pritom se nastavljaju, dok regulatorni okvir stvara preduvjete za daljnje širenje mreža. Hrvatska je dodijelila sve tri harmonizirane frekvencijske skupine za 5G, čime je osigurala regulatorne preduvjete za daljnji razvoj mreža velikih kapaciteta.
Fokus na najzahtjevnija područja
Europska komisija ocjenjuje da se glavni izazov razvoja mreža u Hrvatskoj više ne odnosi na ukupnu pokrivenost države, nego na dovršetak infrastrukture u ruralnim, otočnim i drugim komercijalno manje isplativim područjima. Upravo zato daljnja javna ulaganja i regulatorne mjere ostaju važan preduvjet za ostvarenje ciljeva Digitalnog desetljeća.
Promjena prioriteta pokazuje da je Hrvatska u velikoj mjeri završila fazu izgradnje osnovne širokopojasne infrastrukture te ulazi u razdoblje u kojem će ključni izazovi biti povećanje kapaciteta mreža, uvođenje gigabitne povezivosti i osiguravanje jednake razine digitalne povezanosti u svim dijelovima zemlje. Upravo će uspješnost te završne faze odrediti ostvarenje ciljeva Digitalnog desetljeća do 2030. godine.
Hrvatska pritom u tim područjima bilježi među najbržim stopama rasta pokrivenosti u odnosu na prosjek Europske unije, što potvrđuje nastavak približavanja cilju ravnomjernog razvoja digitalne infrastrukture.
Nastavak financiranja ruralnih projekata
Prema izvješću, provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dovela je do raskida 17 ugovora za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture u komercijalno neisplativim područjima. Program je izvorno trebao osigurati pristup za oko 700.000 stanovnika odnosno približno 124.000 kućanstava, dok će iz postojećih sredstava realizirati projekte za oko 40.136 kućanstava.
Za nastavak tih projekata bit će potrebno osigurati alternativne izvore financiranja, uključujući sredstva budućeg višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, ističe Europska komisija. Komercijalna ulaganja u optičke mreže pritom se nastavljaju, dok će razvoj infrastrukture u tržišno manje atraktivnim područjima i dalje ovisiti o kombinaciji tržišnih ulaganja i javne potpore.
Prema punoj digitalnoj povezanosti do 2030.
Nacionalni cilj Hrvatske jest gotovo potpuna pokrivenost mrežama vrlo velikog kapaciteta, optičkim priključcima i 5G mrežom do 2030. godine, u skladu s ciljevima Digitalnog desetljeća Europske unije.
Izvješće pokazuje da Hrvatska ulazi u novu fazu razvoja digitalne infrastrukture u kojoj naglasak više nije na osnovnoj dostupnosti mreža, nego na povećanju kapaciteta, kvaliteti povezivosti i ravnomjernijoj pokrivenosti svih dijelova zemlje. U tome će regulatorni okvir, ulaganja operatora i učinkovito korištenje europskih sredstava imati ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Digitalnog desetljeća do 2030. godine.
Europska komisija ocjenjuje da će upravo daljnje jačanje povezivosti, uz razvoj kibernetičke sigurnosti i digitalne infrastrukture, predstavljati jedan od temelja jačanja europske digitalne suverenosti i tehnološkog vodstva.
“Podaci Europske komisije potvrđuju da Hrvatska ide u dobrom smjeru, posebno u dijelovima mreže koji su donedavno predstavljali najveći izazov. To pokazuje da je hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija zrelo i konkurentno, a operatori prepoznaju vrijednost ulaganja u mreže sljedeće generacije. I dalje ćemo nastojati osigurati da regulatorni okvir prati taj tempo i da svi građani, neovisno o tome žive li u gradu ili na otoku, imaju pristup kvalitetnoj digitalnoj infrastrukturi do 2030. godine”, istaknuli su u HAKOM-u.
