Hrvatski eksperti otkrili pozadinu Vučićeva sastanka sa zapadnim čelnikom: ‘Priča je duboka’

Nakon mnogo godina provedenih u svojevrsnoj diplomatskoj izolaciji, barem što se tiče zapadnih čelnika, srpski predsjednik Aleksandar Vučić vraćen je u središte političke pozornosti zahvaljujući “proždrljivom apetitu Europske unije”, posebice Njemačke, za sirovinama potrebnima za izradu električnih vozila, piše u srijedu Politico.

Naime, Njemački kancelar Olaf Scholz planira u petak otputovati u iznenadni posjet Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o surannji između EU i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU, potvrdilo je za Politico troje ljudi upoznatih s pripremama putovanja.

Vučić je ranije bio uglavnom izoliran među europskim čelnicima zbog svojih kontroverznih koketiranja s Rusijom i Kinom, napetosti s Kosovom i optužbi za izbornu prevaru. Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU, ima velik interes u osiguravanju litija, osobito unutar Europe kako bi smanjila ovisnost o Kini.

Odakle Scholz?

A još je to jedno od mogućih gospodarskih i političkih dogovora koje će Vučić dovesti do potpisa s europskim čelnicima i zasigurno se na sva zvona pohvaliti uspjehom svoje administracije i jačanjem Srbije. Godinama unazad iz Srbije stižu signali kako su pojačali proizvodnju i gospodarsku moć te se hvale kineskim, europskim, turskim i drugim investicijama.

No, što stoji iza svega, kao i samog najavljenog dolaska Olafa Scholza u Srbiju? Je li Srbija zaista postala toliko važna na ovim prostorima i postala svojevrsna meka za investicije i zašto, upitali smo ekonomskog analitičara i urednika i novinara Ekonomije s Indexa Branimira Perkovića te geopolitičkog stručnjaka Branimira Vidmarovića.

Perković smatra kako se radi o prenapuhanoj priči od strane Vučića i njegovog režima te u brojkama pokazuje stvarno stanje stvari kao i usporedbu s Hrvatskom. “Realno, to je godinama prenapuhana priča od strane Vučića i njegovog režima. Postoje tu dva bitna pokazatelja. Jedan je ukupna dodana vrijednost industrijske proizvodnje (eng.manufacturing), to prati Svjetska banka i zna se točno koliki su jer se radi o jednostavnoj razlici između vrijednosti uloženog u proizvodnji i vrijednosti proizvedenog. U Srbiji je ista kao u Hrvatskoj, s tim da je u Hrvatskoj 600 tisuća manje zaposlenih. To znači da je industrijska produktivnost puno veća nego u Srbiji. Izvoz iz Srbije je nešto veći, ali po glavi stanovnika također imaju manji izvoz nego Hrvatska”, objašnjava nam Perković.

Investicije rastu

Ipak, potvrdio je kako u Srbiji postoji uzlet i jačanje investicija. “Istina je, zadnjih godina Srbija jest imala investicije, ali to je u velikim dijelom u već postojeća poduzeća. Srbija je kasnila nekih 10-15 godina s privlačenjem investicija zbog rata, Miloševića i tako dalje. Proizvodnja se je obnovila, ali daleko je to od toga da su nešto puno bolji od Hrvatske.

U brojkama – izvoz Srbije jest nešto veći, ali po stanovniku prema podacima za 2022. (podaci OEC) u Srbiji je on 4480 dolara po stanovniku, a za Hrvatsku iznosi 6750. Također je tehnološka, trgovinska i znanstvena kompleksnost izvoza Hrvatske veća, s većim udjelom proizvoda srednje i visoke tehnologije u izvozu (Hrvatska 47 %, Srbija 43 %). U svakom slučaju, to je prenapuhana priča da su ispred Hrvatske, koja nije poznata po svojoj industriji, a da ne pričamo o drugim zemljama poput Mađarske, Češke, Rumunjske i tako dalje”, zaključio je Perković.

Geopolitički stručnjak Branimir Vidmarović djelomično se slaže s tvrdnjom kako smo u čistim ekonomskim brojkama ispred Srbije, no priča je po njemu ipak malo dublja i geopolitički Srbiju smješta na važnu kartu svijeta.

“Djelomično je točno jer jasno je da Srbija nema mehanizme i strogoću poštivanja rada, certificiranja proizvoda i tako dalje. Postoje tu priče o kineskim investitorima koji su uspostavili loše prakse u tvornici Smederevo, proizvodnji guma i tako dalje. Ima tu priča koje nisu propale nego su jednostavo toksične zbog toga što su nastale kao rezultat dogovora u sjeni, Vučića i kineskih poslanika i firmi pa se dosta lošeg uguralo u Srbiju”, smatra Vidmarović.

Utjecajni zapadni igrač pod velom tajne dolazi kod Vučića: Srbija na korak do važnog potpisa

Vučić nije nebitan igrač

No, Vučić prema analizi Branimira Vidmarovića vuče ozbiljne i važne konce u cijeloj priči. “Apsolutno je ipak činjenica da se Srbija nameće i  gura, odnosno Vučić jako pametno pozicionira Srbiju kao zemlju na razmeđi svih smjerova, interesa i civilizacija, jako dobro se poigrava sa strahovima, igra se i istokom i zapadom i jugom. Svugdje drži priču o EU i od konkretnih rezultata mic po mic u Srbiji ide naprijed. Kakve god da jesu te kineske tvornice, one rade. Ima tu prosvjeda, ali se radi. Nedavno je bila tvornica automobila. Imaju turske investitore koji dolaze. EU je naravno najveći sponzor u pretpristupnim fondovima, SAD strahovito jako i brzo  investira, kao i Europa”, pojasnio je i dodao: “Sponzoriraju se razni think tankovi, razvoj civilnog društva i tako dalje. Srbija ima sve to tri puta više od nas – svih institucija za promociju građanskog društva i obrazovanje”, objasnio je Vidmarović.

Za kraj je ovaj analitičar potvrdio kako je važan dolazak Scholza kao i prijašnji potpisani sporazumi i ugovori. “U Srbiji se vrte jako aktivne političke i gospodarske prilike i dijalog, Srbija je važna koliko god to Hrvatima bilo neugodno priznati. Za Rusiju nije, oni su polako odustali, ali za EU, Kinu i SAD definitivno postaju bitni. Potpisan je nedavno sporazum s Frontexom. I ovaj dolazak Scholza nije bezveze”, zaključio je Vidmarović.