U njemačkim bolnicama uz granicu sa Švicarskom smrtnost je, zbog odlaska medicinskog osoblja na rad preko granice, znatno viša nego u ostatku zemlje, pokazuje novo istraživanje.
Prema podacima Centra za europska ekonomska istraživanja iz Mannheima i instituta Ifo iz Münchena, smrtnost u tim bolnicama zbog manjka medicinskih sestara i njegovatelja veća je za 4,4 posto u odnosu na prosjek Njemačke.
Razlog je kontinuirani odlazak kvalificiranog osoblja na posao u Švicarsku, gdje su plaće za medicinske radnike 30 do 40 posto više nego u Njemačkoj. Od 2011. bilježi se kontinuirani porast ovakvih odlazaka, pa su bolnice uz granicu izgubile oko 12 posto više zaposlenika nego druge regije.
Selektivno primanje pacijenata
Posljedica je selektivno primanje pacijenata prema hitnosti i odgađanje manje prioritetnih zahvata, što najviše pogađa starije pacijente i hitne slučajeve.
Oliver Schlenker, jedan od autora studije, ističe kako se dok u ostatku Njemačke bilježi porast prosječnog životnog vijeka, u regijama uz granicu sa Švicarskom ta vrijednost smanjuje.
U cijeloj Njemačkoj nedostatak medicinskog osoblja sve je izraženiji: u 2026. predviđa se manjak od najmanje 200.000 medicinskih sestara i njegovatelja, od čega više od 50.000 samo u bolnicama.
Ovaj problem posebno pogađa i hrvatsku zajednicu u Njemačkoj. Prema procjenama, u Njemačkoj živi oko 500 tisuća Hrvata, a značajan broj njih radi u zdravstvenom sektoru.
Mnogi su upravo oni koji biraju posao u Švicarskoj zbog boljih uvjeta i plaća, čime se dodatno produbljuje manjak osoblja u njemačkim bolnicama uz granicu.
Slično stanje može se primijetiti i u Švicarskoj, gdje radi preko 60.000 hrvatskih državljana, najčešće u medicinskim, ugostiteljskim i građevinskim sektorima.
Hrvatski radnici u Švicarskoj često dobivaju bolje plaće i uvjete rada nego u Njemačkoj, što je glavni motiv njihovog prelaska.
Stručnjaci upozoravaju da bi bez dodatnih mjera povećanja plaća i privlačenja novog kadra situacija u bolnicama uz granicu mogla dodatno pogoršati kvalitetu zdravstvene zaštite, a smanjenje dostupnosti hitnih i redovnih medicinskih usluga odrazit će se i na cijelu lokalnu populaciju, uključujući i hrvatske zajednice koje žive u tim regijama.
