Kada se spomene Viška bitka 1866., često se ističe admiralska genijalnost Wilhelma von Tegetthoffa i austrijska pobjeda nad talijanskom flotom. Rijetko se, međutim, govori o ključnoj ulozi hrvatskih mornara s Jadranskih otoka, među kojima se posebno ističu Ante Vitez, Vjekoslav Vitez Borojević i mornari iz Lošinja i Hvara čije je iskustvo u lokalnim vjetrovima, morskim strujama bilo neprocjenjivo.
Bitka koja se odigrala 20. srpnja 1866. bila je jedna od prvih velikih pomorskih sukoba u kojima su oklopljeni parni brodovi odlučivali ishod na otvorenom moru.
Ante Vitez (je bio mornar s otoka Lošinja), Vjekoslav Vitez Borojević (je bio mornar s otoka Hvara) i Nikola Karković (je bio mornar s otoka Hvara ) svojim su znanjem mora i vještinom upravljanja brodovima omogućili austrijskim brodovima da manevriraju u teškim uvjetima, održavaju formaciju i iskoriste zbunjenost talijanske flote.
Lokalne predaje navode da su hrvatski mornari komunicirali na svom hrvatskom jeziku, zbunjujući Talijane i ubrzavajući koordinaciju austrijske flote. Ova kombinacija lokalnog znanja, hrabrosti, borbenosti i stručnosti bila je presudna za austrijsku pobjedu, iako primarni izvori ne navode vjetar “buru” kao odlučujući faktor.
Dio ove hrabrosti i vještine posebno se očituje i u trenutku kada je austrijski brod SMS Ferdinand Max probio bok talijanskog broda Re d’Italia. Pod silinom sudara i žestokom vatrom austrijskih brodova, četničar (pripadnika člana borbene skupine austrijske flote). Nikola Karković iz Hvara navodno je skočio na talijanski brod i skinuo talijansku zastavu, odsjecajući je i uzimajući je kao ratni trofej.
Prema dostupnim povijesnim izvorima, zastava koja je skinuta s talijanskog broda Palestro tijekom Viške bitke 1866. i danas je sačuvana kao povijesni artefakt. Mala traka te zastave ili njezina ostatka čuva se u Mornaričkom muzeju u Puli, dok su drugi dijelovi navodno u posjedu obitelji nekih sudionika bitke.
Ante Vitez , Vjekoslav Vitez Borojević i Nikola Karković, simboliziraju tu hrabrost, borbenost i stručnost – ljudi čije je iskustvo, znanje mora i vještina upravljanja brodovima omogućilo austrijskoj floti da ostvari pobjedu koja je spriječila talijanski prodor u Jadran. Viška bitka ostaje simbol pomorske hrabrosti, ali i podsjetnik na nerazdvojnu vezu austrijske pobjede i hrvatskih mornara s Jadrana, koji su stoljećima plovili ovim morima.
Danas, više od 150 godina kasnije, njihova priča podsjeća da iza svake velike pobjede stoje ljudi – njihova vještina, borbenost za domovinu koju brane i hrabrost koju rijetki posjeduju. Hrvatski mornari s Jadranskih otoka i priobalja zaslužuju da se njihova uloga pamti i slavi. Heroji – naši ljudi iz Istre, Like, Dalmacije i Boke Kotorske (smatra se da je na habsburškim brodovima od 7871 mornara čak njih 5000 bilo s hrvatskog prostora) – svojim su znanjem mora, vještinom upravljanja brodovima, borbenosti i hrabrošću omogućili austrijskoj floti da ostvari pobjedu. Njihova priča ostaje trajna, podsjećajući nas da iza svake velike pobjede stoje ljudi čija hrabrost, vještina i predanost često nadmašuju samu veličinu oružja i brodova.
Viška bitka 1866. nije imala izravan utjecaj na ishod Austro-pruskog rata, no ostaje značajan događaj u povijesti ratne pomorstva jer je utjecala na razvoj pomorske taktike i operativnih koncepata. Kao jedna od prvih velikih bitaka u kojoj su sudjelovali oklopni parni brodovi, bitka je pokazala važnost kombinacije tehničke nadmoćnosti, vještine posada i poznavanja lokalnih uvjeta mora.
Analiza njezinih ishoda i metoda pruža dragocjene uvide u evoluciju pomorskih sukoba 19. stoljeća i potvrđuje ključnu ulogu hrvatskih i drugih lokalnih pomoraca u austrijskoj floti, čiji doprinos ostaje trajno svjedočanstvo ljudske hrabrosti i stručnosti.
Milo Miklaušić, kap.
PROČITAJTE JOŠ:
BITKE NA JADRANU Viški boj 1811. godine | | Morski HR
Tijekom Napoleonovih ratova, otok Vis je bio pod britanskom okupacijom cijelo desetljeće, točnije od 1805. do 1815. godine. Jedna od najvećih britanskih pobjeda na moru u tom periodu dogodila se
BITKA KOD VISA 1866. GODINE Presudan trenutak u pomorskoj povijesti srednje Europe i Jadrana
Viška bitka, poznata i kao Bitka kod Visa, odigrala se 20. srpnja 1866. u Viškom kanalu, blizu otoka Visa. Bila je dio Austro-pruskog rata, u kojem je Kraljevina Italija bila saveznica Pruske, a cilj Italije bio je preuzeti kontrolu nad istočnojadranskom obalom i bivšim mletačkim posjedima koji su pripali Habsburškoj
Objavljena knjiga znanstvenih radova pod naslovom „Viški boj 1866.”
Sveučilište u Zadru objavilo je knjigu znanstvenih radova pod naslovom „Viški boj 1866. – Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 2016. godine povodom 150. obljetnice boja“ urednika Matea Bratanića. Tema poznate pomorske bitke koja se odvila pred gradom Visom 20. srpnja 1866. bila je učestalo predmetom istraživanja i
