Više od 180 hrvatskih pomoraca trenutno se nalazi u Perzijskom zaljevu, a među njima su i oni koji plove na brodovima pod stranim zastavama i odbijaju proći kroz Hormuški tjesnac. Naime, hrvatski pomorci na brodu pod indijskom zastavom odbijaju proći kroz Hormuški tjesnac zbog napetosti na Bliskom istoku, no zamjenu ne mogu dobiti jer nitko ne želi ploviti u opasno područje.
Tankeri i drugi brodovi drže se podalje od iranske obale, a mnogi se kapetani ne usuđuju prolaziti kroz strateški važan, ali ipak opasan tjesnac. Na jednom brodu, pod indijskom zastavom, nalazi se nekoliko hrvatskih pomoraca koji su zbog rizika zatražili smjenu.
“Dogodilo se da nekoliko članova posade, ne samo hrvatskih već i drugih nacionalnosti, nije voljno isploviti s brodom i proći kroz to opasno područje, pa je zatražena smjena. Međutim, znate kako je, nitko ne želi ići na brod, tako da je to sada status quo. Ne znamo kako će se stvari tu odvijati”, rekao je Mario Zorović iz Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca za N1.
Problemi zaliha i povratka kući
Iako napadi na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu zasad nisu česti, sama mogućnost takvih incidenata izaziva strah među posadama. Hrvatski pomorci predstavljaju mali, ali osjetljiv dio međunarodne zajednice na moru. Među ukupno oko 20 tisuća pomoraca iz cijelog svijeta nalazi se i njih 18o iz Hrvatske.
“Nikome nije ugodno kad mu rakete lete iznad glave i kad ne znate hoće li brod biti sljedeća meta. Zasad, osim pojedinačnih slučajeva, nije bilo napada na brodove, pa se u tim nesigurnim uvjetima osjećaju relativno sigurno”, ističe Neven Melvan iz Sindikata pomoraca.
Iskusni pomorci upozoravaju da bi dulje zadržavanje u Perzijskom zaljevu moglo uzrokovati nestašicu hrane i pitke vode. Sanjin Dumanić, predsjednik splitske Udruge pomorskih kapetana, podsjeća da brodovi nisu opremljeni za dugotrajni boravak u ratnim zonama.
“Većina kompanija ima standard da zaliha bude za tri mjeseca, ali to ne znači tri mjeseca od danas, nego od prošle luke. Oni, naravno, već i te kako broje koliko imaju hrane i vode”, upozorava Dumanić. Dodaje da je povratak pomoraca, odnosno repatrijacija, u ratnim uvjetima iznimno zahtjevan, a neki operativni aerodromi udaljeni su stotinama kilometara.
