Superfinale Svjetskog kupa bit će održano u Kotoru i Budvi od 11. do 13. travnja, a u četvrtfinalu će igrati hrvatska i crnogorska reprezentacija. “Obavještavamo vas da će HVS poštovati preporuke Vlade Republike Hrvatske, prema kojima je zabranjeno igranje u bazenu u Kotoru. Stoga vas molimo da se ovo pitanje imena bazena riješi na međudržavnoj razini”, stoji u pismu koje je HVS uputio VPSCG-u.
‘OTKAZAT ĆEMO NASTUP’
HVS upozorava na mogućnost otkazivanja nastupa na završnici Svjetskog kupa. Naime, vlasti Republike Hrvatske zabranjuju vaterpolistima nastup u kotorskom bazenu jer nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, kojeg terete za ratne zločine u logoru Morinj. “Ako ipak odlučite održati završnicu Svjetskog kupa u Kotoru, naša reprezentacija bit će prisiljena otkazati nastup, čak i ako to podrazumijeva sankcije od strane World Aquatics. Smatramo da bi to bilo štetno za sve strane i moglo ugroziti suradnju dvaju saveza, kao i regionalnu ligu”, navodi se u priopćenju.
Uz Hrvatsku i Crnu Goru, u Superfinalu sudjelovat će još Španjolska, Mađarska, Grčka, Japan, Nizozemska i Njemačka.
Skupština Općine Kotor donijela je u kolovozu 2021. godine odluku o preimenovanju gradskog bazena, koji je do tada nosio ime “Nikša Bućin” (po antifašistu koji je poginuo u borbi protiv četnika 1944. godine), u “Zoran Džimi Gopčević”, obrazloživši to njegovim izuzetnim uspjesima u vaterpolu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske osudilo je ovu odluku, ističući da je Gopčević bio zapovjednik straže u zloglasnom logoru Morinj 1991. godine. Također, Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Crnoj Gori smatra ovu odluku ishitrenom i nesmotrenom, naglašavajući da ona ne doprinosi dobrim odnosima između dviju država.
PROBLEMATIČAN ANGAŽMAN U LOGORU
Reakcija nije povezana s Gopčevićevom sportskom karijerom, već s njegovim angažmanom kao zapovjednikom straže u logoru Morinj, poručili su iz HNV-a krajem srpnja.
Morinj, smješten u Boki kotorskoj, bio je mjesto gdje su početkom 1990-ih otvoreni logori za ratne zarobljenike iz Dubrovnika. Tijekom agresije Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik i Konavle 1991. godine, u logoru Morinj zatvarani su muškarci hrvatske nacionalnosti.
Crnogorski Apelacijski sud potvrdio je 2016. godine presudu kojom su četvorica bivših JNA rezervista osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj 1991. i 1992. godine.
