ZAGREB –Iako se na Hrvatsku dugo gledalo isključivo kroz prizmu ljetnog odmora, zemlja se posljednjih godina prometnula u ozbiljan ekonomski stroj. Uz dvoznamenkasti rast burze, razvoj tehnoloških “jednoroga” i ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti, Hrvatska danas niže rezultate koji nadmašuju europski prosjek, piše češki Forbes.
Dok se veći dio Europe bori s gospodarskom stagnacijom, Hrvatska bilježi impresivne brojke. Prošle je godine ostvaren gospodarski rast od 3,2 posto, čime se zemlja izjednačila s Poljskom, tradicionalnim europskim predvodnikom rasta. Put do ovog uspjeha bio je dug; nakon teške recesije 2008. godine, pravi je oporavak uslijedio tek nakon pandemije, potaknut ulaskom u šengenski prostor i eurozonu 1. siječnja 2023. godine.
Euro i Schengen: Više od simbolike
Uvođenje eura uklonilo je tečajne rizike i smanjilo transakcijske troškove, što je izravno pomoglo izvoznicima i turizmu. Prema procjenama Hrvatske narodne banke, samo na troškovima konverzije gospodarstvo godišnje uštedi oko 160 milijuna eura.
Iako su mediji izvještavali o značajnim poskupljenjima nakon uvođenja eura, analize ESB-a i HNB-a pokazuju da je utjecaj same valute na inflaciju bio minimalan (svega 0,3 do 0,4 postotna boda). Glavni krivci za rast cijena bili su opća energetska kriza i paneuropski inflatorni val.
Infrastrukturni uzlet i dugovi
Moderna mreža autocesta, koja je u ovom stoljeću narasla za tisuću kilometara, učinila je Jadran lako dostupnim odredištem za srednju Europu. Kruna infrastrukturnog povezivanja je Pelješki most, otvoren 2022. godine, projekt vrijedan više od pola milijarde eura sufinanciran sredstvima EU-a. Ipak, ovaj brzi razvoj imao je svoju cijenu – 2017. godine cestarski sektor bio je na rubu kolapsa s dugom od 5,2 milijarde eura, što je zahtijevalo hitnu intervenciju Svjetske banke.
Tehnološki “jedonorozi” i diversifikacija
Svjesna rizika velike ovisnosti o turizmu, koji generira petinu BDP-a, Hrvatska se okreće visokoj tehnologiji. Na tom polju ostvareni su rezultati koji nadmašuju i mnogo veće zemlje poput Češke. Hrvatska je svijetu dala dva “jednoroga” (tvrtke procijenjene na više od milijardu dolara):
- Infobip – globalni lider u softverskim rješenjima.
- Rimac Automobili – proizvođač luksuznih električnih automobila i baterijskih sustava.
Uz njih, aplikacija Photomath prodana je Googleu, dok se novi kandidati za status “jednoroga” već naziru u tvrtkama Gideon i Project 3 Mobility.
Energetsko čvorište regije
Rat u Ukrajini redefinirao je geopolitički značaj Hrvatske. Zahvaljujući LNG terminalu na otoku Krku, zemlja je postala ključni igrač u energetskoj sigurnosti srednje Europe. Kapacitet terminala povećan je s početnih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje. Time Hrvatska ne osigurava samo vlastite potrebe, već postaje glavno alternativno plinsko čvorište za Sloveniju, Mađarsku i Austriju, smanjujući njihovu ovisnost o ruskim energentima, piše o Hrvatskoj češki Forbes.
D.G.
