Dubrovnik ovih dana ponovno postaje središte međunarodne politike. Deset godina nakon prvog okupljanja, u gradu podno Srđa održava se summit Inicijative triju mora, projekt koji bi trebao dobiti na težini u europskim i globalnim odnosima.
Na dvodnevnom sastanku okupljaju se čelnici država, gospodarstvenici i investitori, a očekuje se dolazak 12 predsjednika i premijera. Paralelno se održava i gospodarski forum s više od 1400 sudionika iz 45 zemalja, što jasno pokazuje da interes za ovu inicijativu raste.
Riječ je o formatu koji povezuje 13 zemalja između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, s ciljem jačanja infrastrukture, energetike i sigurnosti u ovom dijelu Europe. U pozadini svega je i činjenica da je Hrvatska, uz Poljsku, jedna od ključnih zemalja u nastanku ove inicijative.
Važan trenutak
Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović za naš portal ističe da je riječ o važnom političkom i diplomatskom trenutku za Hrvatsku. “Politički i diplomatski to je prestižno i dobro za Hrvatsku, za njezinu poziciju i ugled. Hrvatska je uz Poljsku sudjelovala u stvaranju ove inicijative i to je važno političko nasljeđe”, kaže. Podsjeća da je riječ o projektu koji datira iz vremena predsjedništva Kolinde Grabar-Kitarović i koji se često ističe kao jedna od značajnijih vanjskopolitičkih inicijativa Hrvatske u novijem razdoblju.
Iako se u javnosti ponekad stječe dojam da se o Inicijativi triju mora malo govori i da nema konkretnih rezultata, Vidmarović upozorava da takav dojam može biti varljiv. “Možda se čini da se ništa ne događa, ali riječ je o fleksibilnom formatu koji može biti vrlo uspješan. Takvi modeli, poput BRICS-a ili Višegradske skupine, danas su sve popularniji jer nisu rigidni i institucionalizirani”, objašnjava.
Upravo ta fleksibilnost, dodaje, omogućuje lakše povezivanje država i partnera, bez klasičnih birokratskih ograničenja. Jedan od konkretnih pokazatelja da inicijativa ima težinu su i financijski projekti koji se već provode. “Već je osnovan fond za financiranje infrastrukture, cilj je doseći između tri i pet milijardi eura, a dio sredstava već je uložen u projekte u više zemalja”, ističe.
No pravi značaj inicijative, prema njegovim riječima, vidi se u geopolitičkom kontekstu. Posebno u trenutku kada Europa prolazi kroz sigurnosne i političke promjene, od rata u Ukrajini do redefiniranja odnosa između velikih sila. “Dolazimo do prekretnice jer se ponovno otvara pitanje istoka Europe i odnosa prema Rusiji, ali i uloge Ukrajine i Moldavije u cijeloj priči”, kaže.
Velike sile
U tom kontekstu sve je vidljivija i uloga Poljske, koja posljednjih godina značajno jača svoj politički utjecaj. “Poljska je danas puno snažnija nego prije i logično je da će u budućnosti imati veću težinu u ovom formatu od Hrvatske”, upozorava.
To, kako dodaje, za Hrvatsku može biti izazov jer bi mogla izgubiti dio utjecaja ako se dinamika razvoja inicijative nastavi u tom smjeru. Dodatnu složenost situaciji daje i odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. “Najveći partneri inicijative su SAD, EU i NATO, ali sada vidimo određeno razilaženje između SAD-a i Europske unije. Postavlja se pitanje u kojem će smjeru inicijativa ići”, objašnjava.
Prema njegovim riječima, moguće je nekoliko scenarija – zadržavanje neutralne pozicije ili jače oslanjanje na jednu stranu. “Logično bi bilo da inicijativa ostane proamerički orijentirana, ali to će ovisiti o daljnjem razvoju odnosa velikih aktera”, dodaje.
U konačnici, ističe, ne radi se samo o političkom prestižu. “U igri su stvarni projekti, stvarni novac i stvarni utjecaj, na stolu su milijarde. Ovisno o tome kako se Hrvatska pozicionira, ovisit će i njezina buduća uloga u Europi”, zaključuje. Summit u Dubrovniku tako nije samo još jedan međunarodni skup, nego i test za budući smjer jedne inicijative koja bi mogla igrati sve važniju ulogu u europskoj geopolitici.
