Zima je ove godine pokazala zube jače nego posljednjih nekoliko sezona. Snijeg se vratio u količinama koje mnogi već godinama nisu vidjeli, temperature su se dulje zadržale ispod prosjeka, a s njima se ponovno otvorilo ključno pitanje: koliko je Hrvatska danas doista spremna za ekstremnije zimske uvjete i ono što ih gotovo uvijek prati – proljetne poplave.
Iako se javnost najčešće fokusira na trenutačne probleme poput zatrpanih prometnica, leda na cestama i otežanog svakodnevnog života, stručnjaci upozoravaju da prava ugroza često dolazi kasnije. Debeli snježni pokrivač, osobito u kontinentalnim dijelovima zemlje i u slivovima velikih rijeka, predstavlja potencijalnu prijetnju kada započne naglo zatopljenje.
U Područnom uredu civilne zaštite Osijek ističu kako se na takve scenarije ne gleda stihijski, nego planski i dugoročno. Pročelnik Zvonko Grgec rekao je za naš portal da se pripreme za zimu ne počinju s prvim snijegom, nego znatno ranije. “Uoči svake zimske sezone, u jesenskom razdoblju uvijek analiziramo postojeće stanje i pripremamo se za nadolazeće uvjete. Ako je potrebno, tada se odrađuju i intervencije u sustavu”, kaže Grgec.
Zima donosi niz rizika
Naglašava kako se pritom ne razmišlja isključivo o padalinama i poplavama. Zima donosi cijeli niz rizika – od obilnog snijega i poledice do mogućih blokada prometnica, prekida opskrbe i izolacije pojedinih naselja. Jedan od ključnih elemenata pripreme je suradnja s Državnim hidrometeorološkim zavodom. Grgec ističe da Civilna zaštita danas raspolaže ne samo kratkoročnim prognozama, već i dugoročnijim meteorološkim analizama koje omogućuju pravodobno planiranje.
“Odlična je suradnja s DHMZ-om. Osim kratkoročnih prognoza, imamo i dugoročnije pokazatelje koji već sada upućuju na to da bi temperature mogle biti niže, a snijega više”, objašnjava.
Ipak, najveći oprez u istočnoj Hrvatskoj uvijek je vezan uz proljeće. Iskustvo pokazuje da se najkritičnije situacije događaju upravo u razdoblju topljenja snijega, kada se istodobno povećavaju vodostaji Drave, Dunava i Save.
“Da se razumijemo, najveća ugroza za ovo područje tradicionalno dolazi u proljeće. Kada krene topljenje snijega u slivovima rijeka, osobito u alpskim područjima, tada rastu vodostaji i tada se situacija prati iz sata u sat”, upozorava Grgec. Takvi scenariji nisu nepoznanica. Povijest poplava u Slavoniji i Baranji pokazala je koliko brzo stanje može eskalirati i koliko je važno imati spreman sustav koji može reagirati bez improvizacije.
Nabavljena oprema
Upravo na tom planu, kažu u Civilnoj zaštiti, Hrvatska je posljednjih godina napravila vidljiv iskorak. Ulazak u Europsku uniju otvorio je mogućnost korištenja europskih fondova, što je omogućilo značajna ulaganja u opremu i logistiku.
“U zadnjih sedam do osam godina dogodio se pravi bum. Nabavljena je suvremena oprema, od čamaca, vozila za prijevoz ljudi i tereta, do naprednih komunikacijskih sustava”, ističe Grgec. To, međutim, ne znači da rizik ne postoji. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija obilnog snijega i naglog porasta temperatura predstavlja najveći izazov za sustav civilne zaštite. U takvim situacijama ključni su brzina reakcije, dobra koordinacija službi i pravodobna komunikacija s građanima.
Iz Civilne zaštite poručuju da razloga za paniku nema, ali i da opreza nikad nije previše. Sustav se prati, oprema je, tvrde oni, spremna, a iskustvo iz prethodnih godina ugrađeno je u planove djelovanja.
Hoće li ova zima doista donijeti ozbiljne proljetne poplave, pokazat će vrijeme. No, jedno je sigurno, snijeg kojeg danas gledamo nije samo meteorološka zanimljivost, nego signal da se i najteži scenariji moraju uzeti ozbiljno, dok za pripreme još ima vremena.
