Desecima humanitarnih radnika sudi se u Grčkoj, suočenih s optužbama za krijumčarenje migranata u slučaju koji su organizacije za ljudska prava osudile kao pokušaj kriminalizacije pomoći izbjeglicama.
Postupci na otoku Lezbosu odvijaju se dok zemlje Europske unije, uključujući Grčku – koja je doživjela dolazak više od milijun ljudi tijekom izbjegličke krize 2015.-2016. – sve više pooštravaju migracijsku politiku usred uspona desničarskih političkih stranaka diljem bloka.
24 optuženika, povezanih s Emergency Response Centre International (ERCI), neprofitnom skupinom za potragu i spašavanje koja je djelovala na Lezbosu od 2016. do 2018., suočavaju se s višegodišnjim zatvorskim kaznama. Optužbe za kaznena djela uključuju sudjelovanje u kriminalnoj skupini koja je omogućila ilegalni ulazak migranata i pranje novca povezano s financiranjem skupine.
Među njima je Sarah Mardini, jedna od dviju sirijskih sestara koje su spasile izbjeglice 2015. izvukavši njihov gumenjak koji je tonuo na obalu i čija je priča inspirirala popularni Netflixov film Plivači iz 2022., te Sean Binder, njemački državljanin koji je počeo volontirati za ERCI 2017.
Uhićeni su 2018. i proveli su više od 100 dana u istražnom zatvoru prije nego što su pušteni do suđenja. “Rezultat suđenja odredit će hoće li humanitarna pomoć biti sudski zaštićena od apsurdnih optužbi ili će biti prepuštena vrtlogu proizvoljnih narativa tužiteljskih tijela”, rekao je branitelj Zacharias Kesses za Reuters.
Grčka je pooštrila stav prema migrantima. Od 2019. vlada desnog centra pojačala je granične kontrole ogradama i morskim patrolama, a u srpnju je privremeno obustavila obradu zahtjeva za azilom za migrante koji stižu iz Sjeverne Afrike.
Svatko tko je danas uhvaćen kako pomaže migrantima da dođu do obale mogao bi se suočiti s optužbama uključujući omogućavanje ilegalnog ulaska u Grčku ili pomaganje kriminalnom pothvatu prema zakonu iz 2021. koji je donesen u sklopu europskih napora da se suprotstavi masovnoj migraciji s Bliskog istoka i Azije. Godine 2023. grčki je sud odbacio optužbe za špijunažu protiv optuženih.
Skupine za ljudska prava kritizirale su slučaj kao neutemeljen i bez dokaza. “Slučaj ovisi o duboko pogrešnoj logici”, stoji u priopćenju Human Rights Watcha. “Spašavanje života na moru pogrešno je okarakterizirano kao krijumčarenje migranata, tako da je skupina za traganje i spašavanje zločinačka organizacija, pa je stoga legitimno prikupljanje sredstava grupe pranje novca.”
