Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je svojim ispostavama poslao naputak u kojim stoje da bi liječnike kod kojih utvrde nepravilnosti u izvršavanju ugovornih obveza trebali – prijaviti Prekršajnom sudu. Takva odredba stoji i u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Prekršaji se odnose uglavnom na bolničke liječnike zbog propisivanja lijekova mimo liste, a na obiteljske liječnike zbog duljine propisanog bolovanja. Također, prekršajno mogu odgovarati i pacijenti, ako se utvrdi da su na lažnom bolovanju ili ako svjesno i namjerno prouzroče bolovanje ili sprječavaju ozdravljenje. Uz to, novčanu kaznu mogu platiti i ako rade za vrijeme bolovanja ili otputuju bez dozvole liječnika. Zakonom predviđene kazne se kreću od 660 do 2650 za liječnike, odnosno od 1060 do 1990 eura za pacijente.
Prema podacima iz prošle godine, HZZO je na naknade za bolovanja utrošio 220 milijuna eura. S obzirom na najavljeno povećanje tih naknada, jasno je da će svota rasti. Stoga pokušavaju smanjiti stopu bolovanja koja se kreće oko devet posto, što je i europski prosjek.
‘Zakon je takav, nije to nešto novo, ali to je dodatni pritisak na nas. Doživjeli smo to kao šamar i pokušaj zastrašivanja. Liječnici su revoltirani jer mi nikako nismo odgovorni za duljinu bolovanja naših pacijenata. Krivac su liste čekanja na preglede i sporost vještačenja radne sposobnosti, na koje se čeka i dulje od godinu dana’, rekla je za Novi list Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Komore hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Odmazda HZZO-a
Ona smatra da se radi o svojevrsnoj odmazdi HZZO-a, jer je KoHOM u prosincu pozvao članove da više ne potpisuju anekse ugovora s tom institucijom. Iako se iz naputka HZZO-a implicira da liječnici masovno krše zakon, pretprošle godine ih je zbog bolovanja kažnjeno svega 18, unatoč 6401 kontroli bolovanja i pregledu 24.782 pacijenta.
Najčešći uzrok kažnjavanja je bio nepravilno vođenje bolovanja i medicinske dokumentacije, odnosno neopravdana promjena šifre dijagnoze po kojoj se vodi bolovanje i kasno upućivanje pacijenata Zavodu za vještačenje. Huđek Leskovar to smatra nepravednim, jer se 98 posto kontrola provodi u ordinacijama obiteljske medicine koje ovise o brzini ili sporosti bolničkog sustava. Naime, bolovanja ovise i o listama čekanja za preglede ili zahvate te trajanju čekanja na vještačenje.
‘Bolovanja potraju dugo osobito kod lokomotornih bolesti, na primjer, kod bolova u križima. Ne možete doći do fizijatra, neurokirurga, ortopeda, a ako vas pošalju na magnet, što je vrlo često, praktički kod svake lumboishijalgije, jako se dugo čeka. I ultrazvuk abdomena čeka se mjesecima, ako posumnjate da je bolove u trbuhu uzrokovao žučni kamenac ili gastritis. Kliničkom se dijagnozom može puno, ali ne usudiš se pacijenta bez ultrazvuka poslati na posao’, govori liječnica.
Kritika Zavodu za vještačenje
Posebnu kritiku uputila je Zavodu za vještačenje, gdje se odgovori nerijetko čekaju dulje od godinu dana. Za to vrijeme pacijenti su na bolovanju, jer im ne može biti utvrđena sposobnost za rad. Huđek Leskovar govori da je tek ovih dana dobila odgovore na dva zahtjeva za vještačenje koje je uputila još u siječnju i travnju prošle godine.
‘Tijekom 2024. godine bilježi se veliki porast zaprimljenih zahtjeva za vještačenje, što je dovelo do produljenja postupka. Svjesni smo problema produženih rokova vještačenja za potrebe svih sustava koji osiguravaju prava s osnove invaliditeta. Uz iznimno veliki priljev zahtjeva za vještačenje, suočeni smo s problemom nedostatka liječničkog kadra. Zato kontinuirano provodimo natječaje za zapošljavanje vještaka-specijalista i ulažemo napore da dodatno angažiramo vanjske vještake, liječnike specijaliste i stručne savjetnike na ugovor o djelu’, poručuju iz Zavoda za vještačenje.
Dodaju da su vještačenja dulja od godinu dana rijetka i to samo ako pacijent pokrene sudski postupak na Upravnom sudu. Stoga šefica KoHOM-a rješenje vidi u povratku povjerenstava za bolovanja kojima je HZZO nekad kontrolirao bolovanja dulja od mjesec dana. Danas, kaže, liječnici mogu zatvoriti bolovanje, a pacijent zbog toga može podnijeti žalbu HZZO-u, koji odlučuje o opravdanosti tog poteza.
