U beogradskim arhivima čeka dokument star više od stotinu godina koji bi mogao osigurati Srbiji pristup jednim od najbogatijih nalazišta minerala na svijetu. Riječ je o Pariškom ugovoru o Svalbardu koji je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala 1925. godine. Taj ugovor jamči pravo na eksploataciju prirodnih resursa na norveškom arhipelagu Svalbardu koji je od tada u norveškom suverenitetu, ali uz ključne uvjete za sve potpisnice – jednaka prava na gospodarske aktivnosti, uključujući rudarstvo, ribolov i lov.
Ovaj gotovo zaboravljeni ugovor ponovno je postao aktualan zahvaljujući izjavi hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je komentirao ambicije američkog predsjednika Donalda Trumpa o kupnji Grenlanda, nazivajući ga „beskorisnim“ i sugerirajući da bi Svalbard bio daleko zanimljivija opcija zbog svog strateškog položaja, piše Express.
„Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada, u principu, Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava Golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan.“, rekao je Milanović.
Ravnopravna prava
Iako je ova izjava izazvala oštru diplomatsku reakciju Norveške koja je podsjetila na svoj neprikosnoveni suverenitet nad Svalbardom, Milanovićev istup donio je novu pozornost na gotovo zaboravljeni Pariški ugovor i prava koja iz njega proizlaze za nasljednice bivše Jugoslavije. Kako ističe dr. Duško Dimitrijević, znanstveni savjetnik na Institutu za međunarodnu politiku i gospodarstvo u Beogradu: „Interesantno je da je Kraljevina SHS pristupila Ugovoru, a da do danas nijedna država sljednica bivše Jugoslavije nije dala izjavu da nastavlja ostvarivati prava i poštovati obveze koje proizlaze iz Ugovora zaključenog od strane države prethodnice.“
Svalbardski ugovor, potpisan 9. veljače 1920. godine, priznao je Norveškoj suverenitet nad arhipelagom, ali je istovremeno omogućio svim potpisnicima ravnopravna prava na gospodarske aktivnosti. Kraljevina SHS pristupila je tom ugovoru 6. srpnja 1925. godine, čime je stekla pravo koje bi danas pripadalo njenim pravnim nasljednicima, uključujući Srbiju. No, nakon raspada Jugoslavije, nijedna od novonastalih država nije službeno preuzela ta prava. Srbija, kao pravna nasljednica SR Jugoslavije, mogla bi se obratiti Francuskoj i Norveškoj, depozitarima ugovora i zatražiti formalno preuzimanje tih prava.
Dr. Milan Parivodić, bivši ministar za ekonomske odnose s inozemstvom, ističe: „Jedan od naših najozbiljnijih državnih problema je ogromna neažurnost, na koju ukazuje Ugovor o Svalbardu. On je veoma interesantan i smatram da je neophodno da se Srbija što prije prijavi kao sukcesor. Bilo bi neophodno sustavno pročešljati sve naše arhive i utvrditi ima li još sličnih sporazuma.“
@alxandrapawlik Czy wyprawa na Arktykę wiążę się z niewyobrażalnymi kosztami? 🥶 Podliczyłam, ile kosztowała mnie moja wyprawa! 🎒 Na wycieczkę na Svalbard pojechałam z The Travelling Cows, gdzie w cenie wycieczki był nocleg, wszystkie atrakcje (takie jak skutery śnieżne, warsztaty, trekking do jaskini czy wejście na saunę), częściowe wyżywienie, ubezpiecznie itp. ✈️ Na Svalbard dostaniecie się liniami SAS albo Norwegian, na pewno z przesiadką w Oslo lub Tromso. Ja do Oslo leciałam Wizzairem. 🚍 Musiałam nocować w Oslo, a tam z kolei koszta urosły mi o transport z jednego lotniska na drugie i jeszcze do hotelu (ale tutaj akurat zależy jak i skąd będziecie lecieć). 🍝 Norwegia jak to Norwegia, tania nie jest, także ceny w restauracjach czy markecie były widocznie wyższe niż w Polsce. Czy da się zrobić Arktykę budżetowo? Na pewno nie tak jak wiele miast Europy, ale jest to wyprawa, na której widoki i przeżycia wymażą z pamięci każdą niechętnie wydaną przez Was złotówkę 😄☃️ #svalbard #spitsbergen #taniepodróżowanie #podróże #podróżemałeiduże #norwegia #arktyka #podróżemarzeń ♬ Northern Attitude – Noah Kahan & Hozier
Ogromna prirodna bogatstva
Svalbard nije samo strateški važan – pod njegovom površinom skrivaju se ogromna prirodna bogatstva. Tamo se nalaze nalazišta najkvalitetnijeg ugljena na svijetu, antracita, koji ima izuzetnu kaloričnu vrijednost i širok spektar primjena. „Riječ je o najkvalitetnijem ugljenu ogromne kalorične vrijednosti, koji ima širok spektar specifičnih upotreba, od topionica do kemijske industrije. Ilustracije radi, taj ugljen ne bismo mogli koristiti izravno u našim termoelektranama jer bi ih doslovno istopio“, rekao je geolog Predrag Mijatović.
Uz ugljen, na Svalbardu se nalaze i nalazišta bakra, cinka, zlata i srebra, dok u okolnom Barentsovom moru leže značajne rezerve nafte i plina. U trenutnim okolnostima globalne energetske krize, takav resurs ima izuzetnu vrijednost. Zbog sve većeg interesa za arktička bogatstva, pitanje prava iz 1925. godine postaje i geostrateški važno. Ove resurse sve više istražuju svjetske sile – Rusija, koja već desetljećima koristi svoja prava na Svalbardu, održava rudarsko naselje Barentsburg, a Kina jača svoju prisutnost s istraživačkom stanicom „Žuti toranj“.
„Ugovor o Svalbardu ima ukupno 46 država članica koje su mu pristupile ili su ga ratificirale: Afganistan, Albanija, Argentina, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Belgija, Bugarska, Kanada, Čile, Kina, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Egipat, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Indija, Irska, Italija, Japan, Latvija, Litva, Monako, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Koreja, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Saudijska Arabija, Slovačka, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Španjolska, Švedska, Švicarska, SAD i Venezuela. Depozitari Ugovora su Francuska i Norveška.“, objasnio je Dimitrijević.
@snooseadventures The fjords of Svalbard. #fyp #foryou #foryoupage #arctic #svalbard #boat #cruise #fjordcruise #visitsvalbard #visitlongyearbyen #spitsbergen ♬ original sound – Jon From Denver
Aktivacija prava
Aktivacija prava iz 1925. godine mogla bi biti ključni geostrateški potez za Srbiju, no stručnjaci također ukazuju na praktične probleme koji se javljaju u današnjem kontekstu. Srbija, zbog nedostatka vlastite brodarske flote, suočava se s logističkim izazovima. Beogradska tvrtka „Beoplov“, koja je nekada imala brodove najveće nosivosti i dopremala rudu iz Latinske Amerike za smederevsku željezaru, nestala je, a brodovi su zaplijenjeni tijekom međunarodnih sankcija 1990-ih godina.
S obzirom na sve ove izazove, stručnjaci smatraju da bi Srbija trebala iskoristiti priliku i aktivirati svoja prava na Svalbardu kako bi ostvarila ne samo ekonomske koristi, već i geostratešku prednost u globalnoj igri koja se sve više preusmjerava prema Arktiku.
