Saborski zastupnik Mosta Ante Kujundžić u utorak je iznio prijedlog za uvođenje dobrovoljnog šestosatnog radnog dana za roditelje djece do osme godine života. Riječ je o opciji, a ne obvezi, uz punu pravnu zaštitu, bez gubitka plaće, napredovanja ili mirovinskih prava, s poreznim olakšicama za poslodavce i državnim preuzimanjem razlike doprinosa kako bi se osigurao puni staž.
Kujundžić ističe da kraće radno vrijeme u brojnim zemljama Europe (Švedska, Nizozemska, Njemačka) donosi stabilnu produktivnost, manje bolovanja i manje stresa te da bi Hrvatska pilot-projektima u javnom sektoru mogla pokazati smjer. Prijedlog se uklapa u dugogodišnji fokus Mosta na demografiju i obiteljsku politiku, no dolazi u trenutku kada stranka više nije ni blizu utjecaja koji je imala prije deset godina.
Podsjetimo, Most nezavisnih lista osnovan je krajem 2012. u Metkoviću kao platforma mladih ljudi okupljenih oko Bože Petrova. Prvi veći uspjeh došao je već 2013. na lokalnim izborima, kada su osvojili većinu u Gradskom vijeću Metkovića, a Petrov postao gradonačelnik.
Petrov kod javnog bilježnika
Međutim, pravi politički potres dogodio se na parlamentarnim izborima 8. studenog 2015. Most je tada osvojio 19 mandata i postao neočekivani „treći igrač“ između HDZ-ove Domoljubne koalicije (59 mandata) i SDP-ove Hrvatska raste (56 mandata). U kampanji su se predstavljali kao antikorupcijska, reformska snaga koja neće u koaliciju ni s HDZ-om ni s SDP-om. Božo Petrov je čak 6. studenoga 2015. kod javnog bilježnika ovjerio izjavu da će podnijeti ostavku ako Most jednostrano koalira s bilo kojom od dviju velikih stranaka.
“Zastupnici Mosta neće pojedinačno ulaziti u razgovore, niti se jednostrano prikloniti nijednoj koaliciji ili stranci pomažući im tako formirati vladu, bez jasnih reformskih uvjeta i rokova koje može postaviti samo Nacionalno vijeće Mosta… Ako se Most nezavisnih lista jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira s nekom strankom koja je upravljala Hrvatskom posljednjih desetak godina i omogući joj time većinu u Hrvatskom saboru, jamčim da ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Mosta nezavisnih lista te svoj eventualni saborski mandat staviti Mostu na raspolaganje”, glasila je izjava koju je potpisao i kod javnog bilježnika ovjerio tadašnji šef Mosta, Petrov.
Pregovori s Milanovićem i Plenkovićem
Višetjedni pregovori bili su prava politička drama. Most je istovremeno razgovarao s obje strane, tražio nestranačkog mandatara, jasne reforme i precizne rokove. U jednom trenutku činilo se da će podržati Zorana Milanovića, posebno nakon što je Milanović ponudio odricanje premijerske pozicije. Međutim, nakon dvomjesečnih pregovora Petrov se odlučio za suradnju s HDZ-om Tomislava Karamarka. Kompromis je bio izbor nestranačkog premijera Tihomira Oreškovića.
Nakon izvanrednih izbora 2016. godine Most je ponovno ušao u vlast, ovaj put s Andrejem Plenkovićem na čelu HDZ-a. Plenković je dobio svoj prvi mandat na čelu Vlade Republike Hrvatske, a Most je ušao u nju s četiri resora: uprava (Ivan Kovačić), unutarnji poslovi (Vlaho Orepić), pravosuđe (Ante Šprlje) i zaštita okoliša i energetika (Slaven Dobrović). Međutim, sreća po Božu Petrova i njegove kolege mostovce nije dugo trajala.
Naime, suradnja je prekinuta 2017., u jeku afere Agrokor. Nakon što su Mostovi ministri na sjednici Vlade uskratili potporu ministru financija Zdravku Mariću, premijer Andrej Plenković zatražio je razrješenje Vlahe Orepića, Ante Šprlje i Slavena Dobrovića, kao i smjenu svih Mostovih državnih tajnika. Ključni prijepor bio je Mostov zahtjev za Marićevom smjenom zbog njegova ranijeg angažmana u Agrokoru, što je Plenković odbio, odlučivši se za rješavanje krize kroz model izvanredne uprave i tzv. lex Agrokor. Most je izašao iz vlasti optužujući HDZ da ih je izdao i nije proveo dogovorene reforme. HDZ i veći dio javnosti, s druge strane, optuživali su Most da je pogazio vlastita predizborna obećanja i ovjerenu izjavu.
Dugotrajni pad Mosta
Nakon 2017. stranka je ušla u dugotrajni pad. Na izborima 2020. osvojila je osam mandata, 2024. nešto više, jedanaest, čime je postala četvrta stranka po snazi, iza HDZ-a, SDP-a i Domovinskog pokreta. Međutim, utjecaj na formiranje vlasti više nije imala. Štoviše, prema Crobarometru iz prosinca 2025. Most bilježi podršku od 6,7 posto, što je blagi rast u odnosu na prethodne mjesece, ali i dalje daleko od pozicije koju je imao 2015. i 2016. godine.
U međuvremenu je došlo i do promjena na vrhu stranke. U studenom 2025., nakon trinaest godina na čelu, Božo Petrov prepustio je predsjedničku funkciju Nikoli Grmoji, koji je izabran kao jedini kandidat. Grmoja je najavio da će prioritet ostati obrana hrvatskog i kršćanskog identiteta, obitelji i demografske politike, a da bi to uspjeli, za Grmojine pomoćnike, u funkciji potpredsjednika stranke, odabrani su Josip Katalinić i Franko Kelam.
Danas je Most glasna oporba i redovito se oglašava o obiteljskim temama, korupciji i demografiji, ali više nije faktor koji odlučuje o sastavu vlade. Prijedlog šestosatnog radnog dana za roditelje može se čitati kao pokušaj da se vrati barem dio prepoznatljivosti iz vremena kada je stranka bila sinonim za „treću opciju“. Hoće li taj prijedlog proći u Saboru, ovisit će, međutim, o odnosima snaga u kojima Most više nije ni blizu pozicije iz koje je pregovarao s Plenkovićem i Milanovićem.
