Andrej Plenković već gotovo deset godina čvrsto drži vrh hrvatske politike, ali oni koji dobro poznaju funkcioniranje HDZ-a tvrde da njegova moć nikada nije počivala samo na funkciji premijera ili predsjednika stranke. Iza političke stabilnosti koju održava godinama nalazi se uzak krug ljudi od povjerenja: savjetnika, operativaca i političkih veterana koji rijetko istupaju u javnosti, ali bez kojih bi, kako tvrde upućeni, sustav teško funkcionirao.
Upravo će ti ljudi, smatraju izvori bliski vrhu HDZ-a, imati ključnu ulogu i u možda najvećoj odluci Plenkovićeve političke karijere, trenutku kada bude procjenjivao treba li ostati na čelu Vlade i HDZ-a ili krenuti prema europskim institucijama i međunarodnoj politici.
“Postoji uzak krug ljudi kojima vjeruje gotovo bez zadrške. To nisu nužno ljudi koje javnost svakodnevno vidi, nego oni koji sustav drže operativno, politički i komunikacijski”, kaže izvor dobro upućen u odnose na vrhu HDZ-a. Za razliku od nekih bivših predsjednika HDZ-a koji su pokušavali kontrolirati svaki detalj stranke i vlasti, Plenković je s vremenom izgradio model u kojem jasno delegira moć, ali konačnu kontrolu ipak zadržava za sebe.
Frka je uvijek tu
“On ne želi biti involviran u svaki detalj jer zna da bi tako izgorio. Zato ima ljude kojima vjeruje i koji odrađuju operativu”, govori sugovornik iz HDZ-a. Među tim imenima već godinama posebno mjesto zauzima Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade i čovjek kojeg mnogi smatraju možda i najutjecajnijim operativcem u cijelom sustavu vlasti. Njegov posao nije javni nastup, nego koordinacija, kontrola procesa i gašenje potencijalnih političkih požara prije nego što postanu problem.
“Frka Petešić je čovjek koji rješava stvari prije nego što dođu do naslovnica”, kaže jedan bivši dužnosnik HDZ-a. Veliku političku težinu i dalje ima i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iako je stalno prisutan u javnosti, u HDZ-u ga smatraju jednim od ključnih stupova sustava. Preživio je sve rekonstrukcije Vlade, političke krize i sigurnosne izazove, a njegova pozicija dodatno je ojačala posljednjih godina.
Upućeni tvrde da Plenković posebno cijeni ljude koji ne stvaraju osobne političke frakcije i ne rade protiv sustava iznutra. Upravo zato su ljudi poput Božinovića ili Frke Petešića godinama ostali dio njegova najbližeg kruga. Važnu ulogu u tom sustavu ima i glasnogovornik Vlade Marko Milić, koji se profilirao kao jedan od najvažnijih ljudi za komunikaciju i kontrolu političke percepcije. U vremenu kada se politika vodi i kroz medijski narativ, ta funkcija postala je gotovo jednako važna kao i klasična politička operativa.
Tu je i Krunoslav Katičić, čovjek kojeg mnogi u HDZ-u opisuju kao tihu logistiku sustava. Njegova snaga, tvrde izvori, leži u poznavanju stranke, kadrova i unutarnjih mehanizama vlasti. Posebno zanimljivo mjesto u Plenkovićevu krugu godinama je imala i Tena Mišetić, jedna od njegovih najbližih suradnica iz ranijih faza mandata. Analitičar Zoran Pucarić smatra da ju je Plenković “sklonio” u Bruxelles, kod Ursule von der Leyen, ali i dalje smatra da je riječ o osobi od njegova velikog povjerenja.
Šeksova sjena
Tu je i Gordan Jandroković, no on je poznat kao vjeran pratitelj svakog predsjednika HDZ-a u povijesti. Svjestan je toga i Plenković pa njegovu podršku uvijek uzima uz malu dozu zadrške jer očekuje da će Jandroković biti tu gdje je i kad on napusti premijersku poziciju. U političkim kuloarima često se spominje i Mate Granić. Nekadašnji ministar vanjskih poslova danas je “posebni savjetnik” premijera Andreja Plenkovića za vanjsku politiku i jedan od ljudi čije iskustvo i međunarodni kontakti i dalje imaju veliku težinu u vrhu vlasti. Dio HDZ-ovaca smatra da Plenković upravo Granića konzultira oko osjetljivih vanjskopolitičkih pitanja i međunarodnih odnosa, posebno u trenucima velikih geopolitičkih preslagivanja.
A iznad svih njih i dalje lebdi sjena Vladimira Šeksa. Iako formalno odavno nije u aktivnoj politici, Šeks je i dalje čovjek kojeg se u HDZ-u sluša kada dolaze ozbiljne političke odluke, ustavne krize ili dugoročne strateške procjene. Njegov utjecaj danas možda nije operativan kao nekada, ali politički veterani u stranci tvrde da ga Plenković nikada nije potpuno maknuo iz svog kruga savjetnika.
No, jednako zanimljivo kao pitanje tko pripada Plenkovićevu najužem krugu jest i ono što se događa kada iz tog kruga ispadnete. Posljednjih tjedana upravo je slučaj europarlamentarca Tomislava Sokola pokazao kako izgleda kada netko javno uđe u sukob s vrhom HDZ-a. Sve je počelo nakon što je Sokol javno progovorio o pritiscima unutar zagrebačkog HDZ-a vezanima uz kandidaturu njegove supruge Ane Župić Sokol za čelno mjesto Zajednice žena HDZ-a. Tvrdio je da su pojedinci iz vrha stranke pokušavali “onemogućiti pluralizam”.
Odgovor Andreja Plenkovića bio je brz i vrlo hladan. Premijer je poručio da bi se Sokol “trebao baviti svojim poslom u Europskom parlamentu”, a zatim dodao i kako je tamo došao kao zamjenski zastupnik jer su mandate prepustili on i Dubravka Šuica te mu poručio da se slobodno vrati doma. U HDZ-u su mnogi tu poruku shvatili kao vrlo jasno upozorenje. “Nema tu velikih svađa ni lomova. Samo dobiješ do znanja da više nisi dio prvog kruga”, govori jedan sugovornik iz HDZ-a. Situacija je dodatno eskalirala nakon što je iz vrha stranke neslužbeno procurilo kako je od Sokola zatraženo da vrati mandat u Europskom parlamentu jer svojim izjavama šteti stranci. No, ovo je bio rijedak javni istup premijera kontra svojeg istaknutog člana, inače se sve odvija iza zatvorenih vrata.
Lojalnost prije svega
“To je možda i najveća Plenkovićeva razlika u odnosu na neke prethodnike. On rijetko ulazi u otvoreni sukob. Samo te više nema”, kaže naš sugovornik iz HDZ-a. Upravo zato lojalnost u Plenkovićevu sustavu ima gotovo jednaku važnost kao politička sposobnost. Ljudi koji su ostali uz njega godinama dobro znaju gdje su granice, kada treba povući ručnu i koliko je važno ne stvarati paralelne centre moći.
“Svi oni imaju različite uloge, ali zajednička im je jedna stvar: lojalnost”, tvrdi izvor iz vrha stranke. Upravo zato se posljednjih mjeseci sve češće u političkim kuloarima raspravlja o tome što će se dogoditi u trenutku kada Plenković bude morao donijeti najveću odluku svoje karijere. Hoće li ostati u hrvatskoj politici ili će pokušati otići prema vrhu europskih institucija? Takva odluka, smatraju upućeni, neće se donositi impulzivno.
“On će jako pažljivo vagati trenutak odlaska. A u toj procjeni najviše će vjerovati upravo ljudima iz svog najužeg kruga”, govori sugovornik blizak HDZ-u. I dok javnost uglavnom vidi ministre, saborske rasprave i političke sukobe, oni koji poznaju funkcioniranje vlasti tvrde da se ključni potezi često povlače daleko od kamera. Jer u politici, posebno u HDZ-u, najvažniji ljudi nerijetko nisu oni koji najviše govore, nego oni koji sjede jedan korak iza premijera.
