Premijer Andrej Plenković posljednjih tjedana obilazi Hrvatsku, Vlada je opet povećala minimalnu plaću, a HDZ se priprema za veliki stranački skup u Šibeniku. Iako bi se redovni parlamentarni izbori trebali održati 2028. godine, aktivnosti predsjednika Vlade i njegove stranke ponovno otvaraju pitanje priprema za novu izbornu utakmicu. U HDZ-u se, međutim, takve aktivnosti ne smatraju početkom kampanje. Ona, kako nam kaže izvor iz vladajuće stranke, zapravo nikada nije ni prestala.
Naš sugovornik iz HDZ-a uvjeren je da Plenković u ovom trenutku neće posegnuti za prijevremenim izborima. Kao ključne razloge navodi predstojeće pregovore sa sindikatima, donošenje državnog proračuna, raspodjelu raspoloživih sredstava te političke probleme koji su se posljednjih mjeseci otvorili pred vladajućom strankom. HDZ, kaže, pomno prati odnose na političkoj sceni, ali i moguće prijetnje koje bi mu mogle zakomplicirati put prema četvrtom uzastopnom mandatu.
U međuvremenu, Plenković i njegovi ministri nastavljaju predstavljati Vladine projekte diljem zemlje. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić posebno je aktivan na terenu, gdje obilazi obnovljene kuće, stambene zgrade i javne objekte. Naš izvor upravo u njegovim aktivnostima vidi potvrdu da HDZ već godinama sustavno radi na političkom terenu. No prije bilo kakvog ozbiljnijeg razmatranja izlaska na birališta, Plenković će, smatra, morati riješiti nekoliko važnih pitanja.
“Naša kampanja traje četiri godine”
“Naša kampanja u HDZ-u traje četiri godine. To je najbolje pokazao Branko Bačić, koji obilazi svaku obnovljenu obiteljsku kuću, stambenu zgradu ili objekt javne namjene”, govori nam izvor iz HDZ-a. Plenković je samo prošlog tjedna obišao Sisačko-moslavačku i Varaždinsku županiju. U Topuskom je sudjelovao na završetku obnove lječilišnog kompleksa, u Petrinji je obišao novu zdravstvenu infrastrukturu, a u Sisku novu zgradu Ekonomske škole. Dan poslije posjetio je Varaždinsku županiju, gdje su među ostalim predstavljeni projekti prometne i turističke infrastrukture. Uz premijera su se na terenu izmjenjivali ministri i lokalni dužnosnici.
Sličan ritam prati i Bačić, čiji je resor posljednjih godina povezan s milijardama eura uloženih u obnovu Zagreba i Banovine. Vlada navodi da je u obnovu dosad utrošeno 5,3 milijarde eura, a Plenković redovito naglašava rezultate tog procesa.
Istodobno je 29. listopada donesena odluka o povećanju minimalne bruto plaće s 1050 na 1130 eura od početka iduće godine. Premijer je podsjetio da je minimalac 2016., kada je prvi put preuzeo vlast, iznosio 414 eura. Povećanje će se odnositi na približno 50 tisuća radnika, a Vlada je najavila i kompenzacijske mjere za poslodavce.
Ipak, naš sugovornik smatra da za HDZ trenutačno nije povoljno vrijeme za prijevremene izbore. Među prvim razlozima navodi pregovore sa sindikatima javnih službi, čiji zahtjevi za povećanjem osnovice i naknadom za prehranu zasad nisu naišli na prihvatljiv Vladin odgovor. “Ne mislim da će sada doći do izbora jer pomalo gubimo dio bodova. Osim toga, tek slijede pregovori o kolektivnim ugovorima sa sindikatima. Govorimo o oko 250 tisuća zaposlenih u javnim službama. Izaći na izbore, a da s njima ništa nismo riješili, odnosno da nismo postigli dogovor do kraja, bilo bi pucanje u vlastitu nogu”, smatra naš izvor.
Pregovori Vlade i sindikata nastavljeni su upravo ovoga tjedna, a razlike između sindikalnih zahtjeva i dosadašnje ponude ostale su velike. Povećanje osnovice i naknada za topli obrok dvije su najvažnije točke spora. Za Vladu je pritom važno i pitanje proračunskog prostora za povećanje plaća u 2027. godini. Naš sugovornik vjeruje da će upravo državni proračun biti jedan od najvažnijih političkih događaja do kraja godine. Nakon njegova donošenja, smatra, bit će jasnije koliko novca Vlada namjerava usmjeriti prema pojedinim skupinama i projektima, ali i koliko prostora ostaje za dogovor sa sindikatima.
“Treba vidjeti što će biti do Božića, odnosno Nove godine, kada se izglasa proračun, kada se vidi kamo će novac ići i hoće li sindikati dobiti povećanja koja traže. Tu očekujemo i dodatni novac iz Europske unije početkom sljedeće godine. Tek nakon svega toga možemo ozbiljnije gledati što dalje”, objašnjava izvor iz HDZ-a. U njegovoj procjeni važnu ulogu imaju i problemi s kojima se HDZ suočava na terenu. Posebno spominje Gospić i aferu nezakonitog odlaganja otpada, koja je izazvala oštre reakcije građana i oporbe. Plenković je posljednjih tjedana više puta morao odgovarati na pitanja o odgovornosti institucija i sanaciji odlagališta, a Vlada najavljuje izmjene propisa i dodatne mjere nadzora.
Idemo li na izbore?
“U ovom trenutku sumnjam da bi se išlo na izbore, s obzirom na Gospić i još neke stvari koje se događaju. Ulazimo u predzadnju godinu mandata, a u tom se razdoblju svašta može dogoditi. Treba gledati i kakva će biti geopolitička situacija, hoće li doći do eskalacija koje bi mogle dodatno podići cijene energenata”, kaže naš sugovornik.
U HDZ-u se istodobno priprema 22. Opći sabor stranke, najavljen za 28. studenoga u Šibeniku. Riječ je o izvještajnom, a ne izbornom saboru, no okupljanje stranačkog vrha, ministara, saborskih zastupnika i lokalnih dužnosnika dolazi u trenutku kada se već razgovara o pripremama za parlamentarne izbore 2028. godine. Naš izvor ne očekuje da će HDZ u predstojećem razdoblju samo predstavljati rezultate Vlade. Smatra da će važan dio političkog djelovanja vladajuće stranke biti i usmjeravanje pozornosti na probleme oporbe, posebno SDP-a i Možemo!, koji surađuju u Zagrebu i predstavljaju potencijalne protivnike HDZ-a na idućim parlamentarnim izborima.
“Nemojte misliti da mi u HDZ-u ne pratimo što se događa. Apsolutno smo svjesni svih političkih kretanja, svih poteza usmjerenih protiv nas i mogućnosti da nam netko ozbiljnije zaprijeti na izborima”, govori nam sugovornik. Posebno izdvaja Zagreb i gradske projekte koji su posljednjih mjeseci pod povećalom javnosti. Nedavno je objavljeno da je poništen natječaj gradske tvrtke Vodoopskrba i odvodnja, vrijedan oko 40 milijuna eura, za sustav daljinskog očitavanja vodomjera. USKOK je ranije izuzimao dokumentaciju povezanu s tim postupkom, dok su odluke o odabiru ponuditelja bile predmet postupanja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
Naš sugovornik smatra da bi takve teme mogle dobivati sve više prostora u političkim sukobima između HDZ-a i zagrebačke vlasti. Spominje i poskupljenja gradskih projekata, uključujući radove na stadionu u Kranjčevićevoj te druge investicije koje će, prema njegovoj procjeni, biti predmet političkih rasprava. “Mislim da ćemo u idućem razdoblju nastaviti politički pritiskati Možemo! i SDP na sve moguće načine. U Zagrebu ima puno toga što treba otvoriti, od natječaja za vodovod do cijena radova na pojedinim projektima. Mislim da će tu biti svega i svačega”, govori nam izvor iz HDZ-a.
Kada je riječ o mogućim prijevremenim izborima, naš sugovornik i dalje ostaje pri procjeni da se Plenkoviću ne žuri. Prvo treba vidjeti kako će završiti sindikalni pregovori, što će donijeti proračun i kakva će biti politička situacija početkom sljedeće godine. “Ne očekujem da će tako brzo biti izbora. Prvo se moramo dogovoriti sa sindikatima, izglasati proračun, vidjeti kako ćemo rasporediti novac i što nam donosi sljedeća godina. Ali u politici je svašta moguće. Može se dogoditi i da netko kaže kako Hrvatska ne smije biti talac jednog čovjeka”, zaključuje naš izvor iz HDZ-a.
