Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji izazvala je oduševljenje dijela hrvatske ljevice. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić čestitao je studentima na izbornom uspjehu i izrazio nadu u novo poglavlje odnosa Hrvatske i Srbije, dok je platforma Možemo govorila o velikoj demokratskoj pobjedi. No samo dan nakon čestitki pojavila su se prva pitanja o tome kakvu će politiku nova srpska vlast zapravo voditi prema Hrvatskoj. A kako doznaje Dnevno.hr, unutar samog SDP-a već postoje oni koji smatraju da se s javnom podrškom možda požurilo.
Povod su izjave Dejana Šoškića, bivšeg guvernera Narodne banke Srbije i kandidata Studentske liste, čije se ime spominjalo i u kontekstu mogućeg preuzimanja premijerske dužnosti. Šoškić je u razgovoru za Index poručio da Kosovo smatra dijelom Srbije, pozivajući se na srbijanski Ustav, a govoreći o Vukovaru, Oluji i ratnim devedesetima, ustvrdio je da ni ubuduće ne očekuje slaganje hrvatske i srpske strane oko tumačenja tih događaja. Istodobno je najavio zalaganje za dobrosusjedske odnose.
Takve poruke otvaraju pitanje koliko će se odlazak Aleksandra Vučića odraziti na dugogodišnja otvorena pitanja između Zagreba i Beograda. Hrvatska od Srbije očekuje suradnju u rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba, pristup ratnoj dokumentaciji i konkretne pomake u bilateralnim odnosima. Međutim, prve izjave pojedinih predstavnika pobjedničke liste pokazuju da promjena vlasti ne mora značiti i promjenu stajališta o svim pitanjima koja opterećuju odnose dviju država.
“Nismo baš smjeli tako istrčati pred rudo”
Upravo zbog toga jedan naš sugovornik iz SDP-a smatra da je hrvatska ljevica trebala biti opreznija u svojim prvim reakcijama. Posebno upozorava na politički trenutak u kojem SDP i Možemo nastoje izgraditi zajedničku priču kao alternativu HDZ-u, zbog čega bi im nepromišljeno pozicioniranje prema novoj srpskoj vlasti moglo otvoriti nepotrebne probleme.
“Nismo baš smjeli tako istrčati pred rudo. Trebali bismo još malo pričekati reakcije i prve korake nove srpske vlasti. Ne treba nam sada, dok pokušavamo napraviti pobjedničku priču SDP-a i Možemo, da si zadajemo neke nepotrebne autogolove i da damo podršku nekome tko veliča Mladića ili viče ‘Kosovo je Srbija’. Treba biti pragmatičan”, rekao je za Dnevno.hr izvor iz SDP-a.
Sugovornik pritom ne osporava značaj izborne pobjede Studentske liste, nego upozorava na razliku između pozdravljanja demokratske smjene vlasti i političkog poistovjećivanja s ljudima čija stajališta o hrvatskoj ratnoj prošlosti, Kosovu ili regionalnim odnosima još nisu do kraja poznata. Posebno je zanimljivo što naš izvor kao primjer drukčijeg pristupa navodi predsjednika Republike Zorana Milanovića.
“Vidite kako se predsjednik Milanović, recimo, uopće nije oglasio?”, upitao je naš sugovornik. Podsjetimo, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u ponedjeljak je javno čestitao Studentskoj listi na pobjedi nad Aleksandrom Vučićem. “Čestitam Studentskoj listi na izbornoj pobjedi. Studentima i građanima Srbije koji su ustrajno tražili odgovornost vlasti i pravednije društvo upućujem iskreno poštovanje. Njihova odlučnost daje nadu svima koji vjeruju u snagu demokratskih promjena”, poručio je predsjednik SDP-a.
Hajdaš Dončić pritom je izrazio nadu da će pobjednici izgraditi sustav u kojem institucije služe građanima i u kojem se zakoni primjenjuju jednako na sve. “Vjerujem da se otvara prilika i za snažniji dijalog Hrvatske i Srbije, rješavanje otvorenih pitanja i suradnju na europskom putu. Demokratska, stabilna i uspješna Srbija u interesu je njezinih građana, Hrvatske i cijelog našeg susjedstva”, poručio je Hajdaš Dončić.
Jakšić oprezan
Slične poruke stigle su i iz platforme Možemo, koja je pobjedu Studentske liste nazvala velikom demokratskom pobjedom. U objavi su istaknuli da nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda i građanskog otpora Srbija ulazi u novo razdoblje, u kojem će ključni izazovi biti obnova institucija, vladavina prava, sloboda medija i borba protiv korupcije. “Smjena vlasti tek je prvi korak, a izgradnja demokratskog i pravednijeg društva dugotrajan proces”, poručili su iz Možemo, izrazivši nadu u mirnu i nenasilnu tranziciju vlasti.
Čestitkama se pridružio i SDSS Milorada Pupovca, koji je pobjedu studentsko-građanskog pokreta ocijenio ohrabrujućom te izrazio očekivanje da će se odnosi Srbije sa susjednim državama poboljšati.
Među hrvatskim političarima koji su pozdravili izborni rezultat bio je i Mišel Jakšić, koprivnički gradonačelnik i istaknuti SDP-ovac kojeg su naši izvori iz stranke ranije spominjali kao jednog od mogućih nasljednika Siniše Hajdaša Dončića. Jakšić je u ponedjeljak za Dnevno.hr čestitao građanima Srbije na velikoj izlaznosti i poručio da je Vučićev poraz dobra vijest za cijelu regiju.
“Prije svega čestitam građanima Srbije na velikoj izlaznosti i motivaciji da očito mijenjaju Srbiju prema svojim željama, nabolje. Mislim da je za cijelu regiju dobro što je Vučić izgubio izbore, a samom studentskom pokretu želim puno uspjeha. Svima nama želim bolju budućnost”, rekao nam je Jakšić.
Ipak, Jakšić je već tada upozorio na ideološku raznolikost pobjedničkog pokreta. “Činjenica je da je, prema onome što smo mogli čitati, taj pokret ideološki heterogen, ali mogu im samo poželjeti puno uspjeha”, kazao je. Govoreći o budućim odnosima Hrvatske i Srbije, izrazio je želju da oni budu bolji. “Što se tiče odnosa prema Hrvatskoj, iskreno želim da odnosi budu bolji. Iskreno, svima nama zajedno”, poručio je Jakšić.
Njegove izjave pokazuju da među istaknutim SDP-ovcima postoji optimizam zbog promjene vlasti u Srbiji, ali i svijest o tome da pobjednička lista okuplja ljude različitih političkih pogleda. Upravo bi ta raznolikost mogla postati važna kada nova vlast bude morala zauzeti konkretna stajališta o regionalnim pitanjima.
Dodatnu pozornost izazvao je intervju Dejana Šoškića, koji je govorio o Kosovu i ratnim devedesetima. Na pitanje o statusu Kosova pozvao se na Ustav Srbije, prema kojem se Kosovo smatra njezinim sastavnim dijelom.
Kada je riječ o Hrvatskoj, Šoškić je rekao da Srbija treba razvijati dobrosusjedske odnose, ali i da postoje različita tumačenja ratova devedesetih godina. Govoreći o Vukovaru i Oluji, naveo je da jedna strana govori o agresiji, a druga o oružanoj secesiji te da će se takve razlike vjerojatno zadržati još dugo. Naglasio je da se Studentska lista ne bavi tim pitanjima, nego želi suradnju, stabilnost i razvoj odnosa sa susjedima.
Milanović čeka
Za hrvatsku političku scenu upravo je taj dio intervjua posebno važan. Odlazak Vučića može otvoriti prostor za drukčiju komunikaciju, ali izjave o ratnim devedesetima i Kosovu pokazuju da dio stajališta u srpskoj politici može ostati nepromijenjen.
Naš sugovornik iz SDP-a upravo u tome vidi opasnost za stranku. Smatra da SDP i Možemo, dok pokušavaju izgraditi političku alternativu HDZ-u, trebaju izbjeći situaciju u kojoj bi njihove čestitke bile predstavljene kao podrška svim budućim potezima ili stajalištima nove srpske vlasti. U cijeloj priči dodatnu političku dimenziju daje i Milanović. Predsjednik Republike, za razliku od čelnika SDP-a i Možemo, nije se uključio u javne čestitke Studentskoj listi, a njegovu suzdržanost primijetili su i pojedinci unutar stranke iz koje je politički potekao.
Politički analitičar Žarko Puhovski ranije je za Dnevno.hr ponudio zanimljivo objašnjenje Milanovićeve šutnje. Smatra da predsjednik u ovom trenutku nema mnogo prostora za političku poruku koja bi bila drukčija od Vladine, a istodobno ne želi prerano iznositi procjene o budućoj srpskoj vlasti.
“Čeka da nevera prođe, u zavjetrini. A Pantovčak je idealan za zavjetrinu. To mi se čini najvjerojatnijim”, rekao nam je Puhovski. Dodao je da Milanović ne voli ponavljati ono što govori Vlada, a da je u slučaju Srbije teško pronaći drukčiju poruku koja bi u ovom trenutku bila primjerena predsjedniku države. Dok se na Pantovčaku čeka razvoj događaja, dio hrvatske ljevice već je javno pozdravio pobjedu Studentske liste. No naš sugovornik iz SDP-a smatra da bi upravo Milanovićeva suzdržanost mogla biti pouka njegovoj bivšoj stranci.
U trenutku kada SDP i Možemo pokušavaju izgraditi zajedničku političku alternativu HDZ-u, otvaranje rasprave o Kosovu, Vukovaru, Oluji i stavovima budućih srpskih dužnosnika moglo bi postati dodatno opterećenje. Posebno ako se pokaže da se dio političkih stajališta nove vlasti u Beogradu ne razlikuje bitno od dosadašnjih.
Za sada je sigurno da je hrvatska ljevica pozdravila demokratsku smjenu vlasti u Srbiji, ali i da se unutar SDP-a već čuju upozorenja kako s političkim očekivanjima ne bi trebalo žuriti. Pitanje koje ostaje otvoreno jest hoće li pobjednici srpskih izbora ponuditi konkretne promjene u odnosima s Hrvatskom ili će se promjena vlasti zasad očitovati ponajprije u drukčijem političkom nastupu.
