Nakon što su tijekom vikenda propali mirovni pregovori u Islamabadu s visokim ulozima, budućnost krhkog primirja između SAD-a i Irana sada se čini da ovisi o 160 kilometara dugom plovnom putu između Perzijskog zaljeva i Arapskog mora.
Sjedinjene Države nametnule su blokadu iranskih luka i obalnih područja istočno od Hormuškog tjesnaca, koja je stupila na snagu u ponedjeljak popodne.
Američko središnje zapovjedništvo upozorilo je da će plovila biti predmet “presretanja, preusmjeravanja i zarobljavanja” bez obzira na njihovu zastavu ukoliko imaju veze s Iranom ili ispljovljavaju iz iranskih luka. Više od 15 američkih ratnih brodova nalazi se na mjestu kako bi podržalo operaciju, rekao je visoki dužnosnik za Wall Street Journal.
Predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će brodovi koji isplovljavaju iz iranskih luka biti podvrgnuti “istom sustavu ubijanja koji koristimo protiv dilera droge na brodovima na moru”, misleći na kontroverzne napade administracije na brodove kod obale Venezuele.
Cijene nafte su porasle kao odgovor na prijetnje, ali američka vojska je inzistirala da akcija “neće ometati” kretanje brodova koji prevoze humanitarnu robu, poput hrane, kroz Hormuški tjesnac.
Kineski tanker Rich Starry, sankcioniran od strane SAD-a, u utorak je, po svemu sudeći, prošao ravno kroz tjesnac, očito prkoseći Trumpovoj blokadi. No, kasnije se ipak okrenuo u Zaljevu, a američko Središnje zapovjedništvo priopćilo je da su neki trgovački brodovi “poslušali upute američkih snaga da se okrenu”.
Što podrazumijeva Trumpova blokada?
U praksi, blokada predsjednika Trumpa utjecat će na plovila koja isplovljavaju iz iranskih luka i obale, bez obzira na njihovu zemlju podrijetla. SAD su izričito rekle da neće ciljati plovila koja nisu povezana s Iranom ili njegovim lukama, ali ona koja jesu bit će presretnuta, preusmjerena ili zarobljena.
Međutim, američki čelnik je također naredio mornarici da pronađe brodove koji su Iranu platili tranzitnu pristojbu, što uključuje kineske tankere i indijske brodove za rasuti teret koji nisu strane u sukobu, prema riječima profesora Barryja Appletona, sudirektora za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u New Yorku kojeg je kontaktirao The Independent.
“Imate uzak, minama ugrožen tjesnac, aktivne sukobe, a sada se od američke mornarice traži da nadzire svaki brod koji ulazi ili izlazi iz iranskih luka”, rekao je. “To nije blokada. To je više nalik operaciji provođenja prometnih propisa usred ratne zone”.
First crude carrier heads west through Strait of Hormuz since the US blockade
The Malta-flagged VLCC Agios Fanourios I has become the first crude carrier to head west through the Strait of Hormuz since the US blockade on Iran’s ports came into force. According to #MarineTraffic… pic.twitter.com/K8syfSZtFL
— MarineTraffic (@MarineTraffic) April 15, 2026
Kako se Iran pripremio za blokadu?
Čini se da Iran ima niz trikova kako bi zaobišao posljedice blokade, uključujući plutajuće skladištenje, tankere u sjeni i korištenje alternativnih luka.
Prema podacima o pomorskom prometu koje je analizirao Kpler, pet tankera za tekuću robu prošlo je Hormuškim tjesnacem u prva dva dana blokade, a za sve kategorije – tekućine, LNG, LPG i suhi rasuti teret – ukupno osam plovila prešlo je između 13. i 14. travnja.
U utorak je još pet brodova prešlo tjesnac, ali važno je napomenuti da blokada nije unutar tjesnaca, već dalje, na rubu Omanskog zaljeva. Kpler je za The Independent rekao da četiri tankera koji prevoze iransku sirovu naftu miruju u Omanskom zaljevu. Jedan brod prošao je u srijedu.
“Cilj je ograničiti iransku sposobnost izvoza sirove nafte i kondenzata, što bi na kraju moglo dovesti do obustave proizvodnje”, rekao je za The Independent Johannes Rauball, analitičar nafte u Kpleru.
No, čini se da Teheran već ima obilne zalihe nafte na moru, prije blokade, a količine nafte u tranzitu također je i dalje povišena u odnosu na razdoblje prije američkog napada, prema Kpleru.
Ovog tjedna, plutajuće skladištenje iranske sirove nafte, metoda skladištenja nafte i plina na otvorenim vodama daleko od kopna ili luka, poraslo je na 42 milijuna barela s 38 milijuna barela u odnosu na nedjelju 12. travnja. Plutajuće skladištenje definira se kao tankeri za prijevoz sirove nafte koji su ostali u stanju mirovanja i smanjili brzinu najmanje sedam dana, u biti “čekajući upute” na vodi.
Budući da iranska ponuda nafte premašuje potražnju, neki tankeri nisu mogli istovariti svoj teret i pronaći kupce. “Iako bi svako smanjenje iranskog izvoza prvenstveno utjecalo na Kinu, koja apsorbira veliku većinu tih tokova, očekuje se da će ukupna dostupnost iranske sirove nafte ostati dovoljna”, objasnio je Rauball.
Velike količine iranske nafte već pluta ili plovi izvan regije
“Primjećujemo značajne koncentracije plutajućih skladišta u blizini Kine, uključujući otprilike 15 milijuna barela u Žutom moru i oko 7 milijuna barela u Južnom kineskom moru”, objašnjava.
Rauball sugerira da bi to moglo značiti do 120 dana dostupnosti iranske sirove nafte za Kinu, sugerirajući da je malo vjerojatno da će Iran biti pogođen blokadom u bliskoj budućnosti zbog “značajnih količina koje su već na moru”. “Ukupno, iranska sirova nafta na vodi, uključujući plutajuća skladišta i terete u tranzitu, iznosi otprilike 190 milijuna barela”, objasnio je.
“S obzirom na to da kina obično uvozi oko 1,5 milijuna barela iranske sirove nafte dnevno, to podrazumijeva otprilike 120 dana pokrića u trenutnim uvjetima”. “Stoga, čak i ako iranski izvoz sirove nafte padne, malo je vjerojatno da će se dostupnost u bliskoj budućnosti značajno smanjiti, s obzirom na znatne količine koje su već na vodi”.
Nadalje, iranska flota tankera u sjeni predstavlja dodatni izazov za američku mornaricu, upozorili su brodarski stručnjaci u komentarima za Wall Street Journal, omogućujući plovilima povezanim s lukama da neotkriveno prolaze koristeći sofisticirane metode. Prema Lloyd’s Listu, tanker pod lažnom zastavom, sankcioniran od strane SAD-a, povezan s Kinom, izašao je iz tjesnaca rano u utorak.
Manipulacije identifikacijom i rutom brodova
“Važno je napomenuti da bismo trebali očekivati više manipulacija AIS-om u regiji gdje se brodovi koji dolaze iz Irana mogu pretvarati da plove iz različitih zemalja kako bi prikrili zemlju podrijetla”, kaže Noam Raydan, analitičar Washingtonskog instituta. AIS se odnosi na pomorski sustav praćenja koji emitira identitet, položaj i brzinu broda.
Analitičar Chatham Housea Neil Quilliam kaže da je “prerano reći” je li Trumpova blokada bila učinkovita.
Rekao je: “To svakako komplicira kretanje brodova kojima Iran dopušta prolaz kroz Hormuz. Prolazak kineskog tankera pokazuje da neki vlasnici brodova i njihove posade imaju visoku toleranciju na rizik i spremni su testirati SAD – što ga čini testom u smislu tko će prvi trepnuti. To je igra s visokim ulozima”.
Bespilotna podvodna vozila – koja mogu boraviti pod vodom do 96 sati, također mogu predstavljati prijetnju američkoj pomorskoj imovini vrijednoj milijarde dolara, prema političkom analitičaru Safiju Ghauriju.
‘Gesta očaja, a ne snage’
Nakon gotovo pola stoljeća sankcija, daljnji strukturni pritisak možda neće pogoditi Iran tako snažno kao druge nacije, prema Ashoku Kumaru, izvanrednom profesoru političke ekonomije na Birkbecku, Sveučilištu u Londonu.
“Trumpov plan ‘blokiranja blokade’ strateški je nekoherentan”, rekao je analitičar bez uvijanja. “To je gesta očaja, a ne snage. Iran je već premjestio ogromne količine nafte na more, tako da se velik dio njegovih zaliha jednostavno nalazi izvan dosega bilo kojeg pomorskog kordona.
U srijedu je objavljeno da će Teheran koristiti alternativne luke umjesto onih u južnom Iranu kako bi zaobišao američku blokadu Hormuškog tjesnaca, prema poluslužbenoj iranskoj novinskoj agenciji Mehr News.
Može li blokada izazvati sukob?
Profesor Kumar kaže da strategija “eskalira sukob u jednoj od najkrhkijih svjetskih kriznih točaka, gdje su američko i globalno gospodarstvo daleko izloženiji od samog Irana”.
Iran je zaprijetio napadom na američke partnere u Zaljevu ako se nastavi ono što naziva “piratstvom”. “Čini se da je to potez SAD-a oko za oko”, objašnjava dr. Quilliam. “U najboljem slučaju, ako prođe sve po američkim planovima, spriječit će Iran da izvozi svoju sirovu naftu, ali će dovesti do povećanja cijene nafte. U ovom scenariju, SAD želi povećati iransku ekonomsku bol i vratiti ga za pregovarački stol. Sam ovaj potez neće uvjeriti režim da ponovno otvori pregovore, budući da se opire sankcijama više od 20 godina”.
“U najgorem slučaju, Iran će osporiti blokadu, što će dovesti do obnove vojne konfrontacije i uključivati nove iranske napade na energetsku infrastrukturu u zaljevskim državama, posebno Saudijsku Arabiju i izvozna postrojenja u Yanbuu na Crvenom moru. To će dovesti do još većeg porasta cijena nafte”.
SAD i Iran približili se nastavku postignutog dvotjednog primirja; SAD šalje još 6 tisuća vojnika
