Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh poručio je da Teheran odbacuje svako privremeno primirje i traži sveobuhvatni kraj rata u regiji.
Na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji rekao je da primirje mora obuhvatiti sva žarišta “od Libanona do Crvenog mora”, što naziva crvenom linijom. “Ne prihvaćamo nikakvo privremeno primirje”, rekao je, dodajući da ciklus sukoba “mora završiti ovdje i jednom zauvijek”.
Pitanje Hormuza
Khatibzadeh je istaknuo da pakistansko posredovanje ide prema tom cilju. Govoreći o Hormuškom tjesnacu, podsjetio je da je povijesno bio otvoren, iako se nalazi u iranskim teritorijalnim vodama. Za nestabilnost je optužio SAD i Izrael, tvrdeći da njihovi potezi štete globalnoj trgovini. Iran, kaže, ostaje predan otvorenosti tjesnaca, ali ne isključuje nove sigurnosne i okolišne mjere.
Dodao je da bi trajni dogovor, uz napuštanje maksimalističkih stavova SAD-a, osigurao stabilnost plovnog puta.
Pakistanski vojni čelnik Asim Munir boravi u Teheranu, gdje razgovara s iranskim vrhom, uključujući predsjednika Masouda Pezeshkiana i ministra Abbasa Araghchija, u sklopu posredničkih napora. Pakistan je već bio domaćin pregovora i posredovao u kratkom prekidu vatre nakon američko-izraelske ofenzive na Iran.
Diplomatski napori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli bi uskoro rezultirati dogovorom o završetku rata, javlja Reuters danas oko podne, pozivajući se na pakistanski izvor uključen u posredovanje. Kako se navodi, predstojeći sastanak predstavnika Washingtona i Teherana mogao bi rezultirati potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, nakon čega bi u roku od 60 dana uslijedio sveobuhvatni sporazum.
Trump želi kraj
Predsjednik Donald Trump želi pregovorima okončati rat u Iranu. Njegova inicijativa, uključujući mogući susret s Benjaminom Netanyahuom i Josephom Aounom, signalizira brzu promjenu američkog pristupa, piše Politico.
Prošlog tjedna predsjednik je izraelske napade na Hezbollah u Libanonu nazvao “zasebnim okršajem” i ustrajao na tome da to nije dio sporazuma o prekidu vatre s Teheranom. Sada mijenja stav. Nakon što pregovori prošlog vikenda u Pakistanu nisu donijeli pomak, Trump se – suočen s rastućim troškovima za potrošače i padom popularnosti – čini sklonijim barem nekim zahtjevima Teherana nego što to njegov javni stav sugerira.
“Mislim da bi prihvatio više kompromisa jer očajnički želi da se ovo završi”, rekao je visoki dužnosnik iz Zaljeva koji je blisko upoznat sa sadržajem pregovora. “Trump je ozbiljan u namjeri da pregovara i očajnički želi ovo okončati, ali Iranci mu zasad odbijaju dati ono što mu treba kako bi spasio obraz i izašao iz svega”, objašnjava.
Tajni pregovori, ali i točke spoticanja
Unatoč tvrdnjama da je predana “konačna ponuda”, pregovori se nastavljaju. Trump tvrdi da bi nova runda mogla uslijediti uskoro.
“Iran želi dogovor, a mi s njima vodimo vrlo ugodne pregovore”, rekao je, ponovivši da Iran ne smije imati nuklearno oružje. Dodao je da su “danas spremni učiniti stvari na koje prije dva mjeseca nisu pristajali.” Odbacio je ideju vremenskog ograničenja, naglasivši: “Imamo vrlo jasnu poruku da ga neće imati ni za 20 godina, da neće imati nuklearno oružje. Nema nikakvog ograničenja od 20 godina”.
Ipak, nesuglasice ostaju. SAD traži dugoročniji moratorij i odricanje od zaliha obogaćenog urana, što Iran odbija. Trump tvrdi da je Teheran spreman vratiti nuklearni materijal, ali to nije potvrđeno.
Unatoč američkom pritisku, Iran zadržava utjecaj kontrolom prometa kroz Hormuz. Zbog toga raste skepsa da se dogovor može brzo postići, podsjećajući da je sporazum iz 2015. nastajao godinama. “Iran trenutno u rukama drži puno aduta. Bojim se da je to realnost”, rekao je finski predsjednik Alex Stubb.
Globalni i unutarnji pritisak na Trumpa
Američka blokada tjesnaca pokušaj je slabljenja Irana, ali nosi i globalne rizike. Povećava cijene nafte i politički pritisak na Washington.
“Namjera je poručiti Iranu da imamo opcije, da ne mogu samo čekati i nadati se boljem dogovoru”, rekao je Eyck Freymann, suradnik Hoover instituta na Sveučilištu Stanford, upozorivši da dugotrajna kriza slabi američku poziciju. “Ali naša pregovaračka moć nije tako velika jer i Iran uviđa da što je tjesnac duže zatvoren i što cijene nafte više rastu, to je situacija politički teža za predsjednika”, tvrdi.
Bijela kuća tvrdi da može održavati blokadu koliko god treba. No, analitičari vjeruju da bi produljena blokada mogla imati visoku cijenu, ne samo zbog povećanog rizika od globalne recesije uzrokovane nestašicom nafte, već i zbog same operacije koja uključuje oko 10.000 američkih mornara, marinaca i zrakoplovaca, iscrpljujući vojne resurse i spremnost. Direktor proračuna Bijele kuće Russ Vought rekao je zakonodavcima u srijedu da administracija nije odredila ni “okvirni” iznos sredstava potrebnih od Kongresa za sukob s Iranom.
“Može li taktičko pojačavanje pritiska na nekoliko tjedana, čak i ako kratkoročno nanese više boli, osigurati Bijeloj kući bolji dugoročni sporazum koji će obuzdati Iran? Možda. Ali ključni razlog zašto Trump želi pronaći izlaz jest to što se kampanja bombardiranja Irana bliži kraju. Svaki projektil dugog dometa koji sada ispalimo slabi našu moć odvraćanja u sukobu s Kinom”, nastavio je Freymann.
Trump, koji želi izbjeći veći sukob s Pekingom uoči planiranog posjeta sljedećeg mjeseca, dopustio je da barem jedan kineski tanker nafte prođe kroz blokadu ovog tjedna, pokazuju podaci o brodskom prometu.
“Iran financira svoje gospodarstvo izvozom nafte u Kinu, pa ako predsjednik želi održati pritisak, morat će se pobrinuti da ta nafta ne napusti Zaljev”, rekao je Jamil N. Jaffer, bivši savjetnik Odbora za vanjske odnose Senata. “Ako SAD to ne bude provodio, onda nema značajnijeg dodatnog pritiska na Iran osim ponovnog pokretanja bombardiranja ili otvaranja tjesnaca uz pratnju brodova.”
Širom svijeta, zemlje se pripremaju za potencijalni utjecaj blokade. Šef Međunarodne agencije za energiju rekao je u četvrtak za Associated Press da Europa ima zaliha mlaznog goriva za “možda šest tjedana” prije nego što bi nestašica nafte uzrokovala masovna otkazivanja letova.
‘Igra kukavice’ koja najviše šteti Europi i Aziji
“To je ekonomska ‘igra kukavice’, a Europljani i Azijci su uhvaćeni u sredini”, rekao je europski diplomat za Politico pod uvjetom anonimnosti. “Ne vidim kako Iranska revolucionarna garda može izgubiti, jer oni nemaju što izgubiti, ili imaju puno manje.”
Azijski diplomat, također anonimno, izjavio je da bi blokada dulja od mjesec dana mogla izazvati “dugoročni šok” za globalno gospodarstvo. “Diverzifikacija izvoza cjevovodima i rutama izvan Hormuza djelomično ublažava gubitke, ali nisam siguran koliko dugo ta zaobilazna rješenja mogu potrajati, jer ih Iran uvijek može presjeći ako ovo počne doživljavati kao rat iscrpljivanjem.”
Ako Trump na kraju prekine blokadu i prihvati sporazum s bilo kakvom mogućnošću budućeg obogaćivanja urana, to će otvoriti pitanja o predsjednikovoj strategiji. “Ovaj rat je prouzročio ogromnu materijalnu štetu i ljudske žrtve, a da ne spominjemo izolaciju u koju je doveo Sjedinjene Države”, rekao je Christopher Hill, peterostruki američki veleposlanik koji je služio pod demokratskim i republikanskim predsjednicima. “S obzirom na to da se ključni dijelovi pregovora vrte oko pitanja koja su bila dobro poznata te mukotrpno raspravljena i riješena prije više od deset godina u sklopu sporazuma JCPOA, teško je opravdati, pa čak i objasniti, ovo što se dogodilo u proteklih mjesec dana.
Uskoro bi moglo početi otkazivanja letova u Europi: Goriva za avione ima za još 6 tjedana
