Iranski zastupnici pozvali su na zarobljavanje američkih vojnika i pokretanje kopnenih napada na Kuvajt i Bahrein, dok su se rasprave o mogućoj kopnenoj operaciji obje strane pojačavale, a američki (zasad samo zračni) napadi ušli su u deseti dan zaredom.
Glasnogovornik iranske vojske danas je upozorio da će Iran bombardirati vlastiti teritorij umjesto da dopusti američkim snagama da ga okupiraju, jer su prijetnje potencijalnom kopnenom operacijom s bilo koje strane izazvale strahove od šireg rata u Perzijskom zaljevu. “Ako Amerika okupira naš teritorij, bombardirat ćemo čak i vlastiti teritorij”, rekao je brigadni general Mohammad Akrami-Nia na iranskoj državnoj televiziji. “To je logika rata”.
Izjave su uslijedile u trenutku kada je američko Središnje zapovjedništvo obilježilo 10. dan zaredom napada na iranske ciljeve. Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump u nadolazećim danima odlučiti kako će postupiti, a sada se otvoreno raspravlja o mogućnosti američke kopnene operacije ili zauzimanja iranskog teritorija.
Pentagon priprema opcije za kopnene operacije u Iranu koje ne bi bile potpuna invazija, ali bi mogle uključivati tisuće vojnika i trajati tjednima ili mjesecima, izvijestio je Washington Post pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike. Bijela kuća rekla je da Pentagon radi na tome da predsjedniku da “maksimalnu mogućnost izbora”, ali da “to ne znači da je predsjednik donio odluku”.
Samo ukratko: većina vojnih analitičara smatra da bi američka kopnena invazija na Iran mogla biti potencijalna katastrofa za SAD. Iran ima 90 milijuna stanovnika, skoro je tri puta veći od Ukrajine, a zbog planinskih lanaca je svojevrsna geografska tvrđava. Nadalje, Iran ima slojevitu i razgranatu obranu, desetljećima radi na asimetričnom ratovanju te je izgradio na stotine ukopanih vojnih objekata. Ne bi bilo pogrešno reći da je sadašnji teokratski režim znatan dio identiteta od 1979., pa na ovamo, izgradio upravo na otporu Americi. I čini se da su aktualni američki napadi ujedinili narod protiv Washingtona, čak i one koji su prosvjedovali protiv režima u Teheranu početkom godine, izvještava Reuters. Čak bi se i američko zadržavanje kontrole nad iranskih južnim otocima moglo pokazati kao teško, o čemu smo pisali ovdje.
Pošto je teško povjerovati da nitko od američkih vojnih stručnjaka nije to sve objasnio Trumpu, zasad je ipak vjerojatnije da su Trumpove prijetnje invazijom ponajviše alat retorike i izazivanja pritiska na Iran da se vrati pregovaračkom stolu.
Iran prijeti kopnenim napadima na Kuvajt i Bahrein
Bivši iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki, sada zastupnik u parlamentu, rekao je da bi Iran trebao ići dalje od napada na američke baze u regiji i razmotriti zarobljavanje američkih vojnika. “Prijetnje SAD-a su se pojačale, a SAD su izjavile da će zauzeti otok Kharg i preuzeti kontrolu nad iranskim naftnim postrojenjima”, rekao je Mottaki. “Već dugo zagovaram kopneni rat. Trebali bismo zauzeti jednu od američkih baza u regiji, zarobiti njezine snage i vratiti ih u našu zemlju”, dodao je.
Iranski zastupnik Ahmad Bakhshayesh Ardestani, bivši član parlamentarne Komisije za nacionalnu sigurnost, rekao je da bi Teheran mogao pokrenuti kopnene napade na Kuvajt i Bahrein ako SAD napadne iranski teritorij.
Što se tiče mogućnosti američkog napada na otok Kharg (preko kojeg se izvozi 90% iranske nafte), rekao je da bi Washington mogao izdržati tamo jedan dan, ali da ga ne može zadržati više od toga.
“Iranske rakete iz Semnana, Zahedana, Isfahana i drugih mjesta mogu ga dosegnuti. Okupacija otoka Kharg pretvorila bi ga u metu za Iran”, rekao je Ardestani.
Kuvajtski otok Bubiyan na meti?
Također su se pojavile špekulacije o mogućem iranskom potezu protiv Kuvajta, pa i zauzimanje kuvajtskog otoka Bubiyan. Otok, površine 863 četvorna kilometra, najveći je u Kuvajtu i nalazi se na sjevernom kraju Perzijskog zaljeva blizu Iraka. Špekuliranje oko ovog iranskog poteza nije novo.
Vojni analitičari smatraju da bi jedan od glavnih razloga bio položaj otoka u neposrednoj blizini američkih vojnih baza u Kuvajtu. Kontrola nad Bubiyanom mogla bi Iranu omogućiti lakše izviđanje američkih aktivnosti, učinkovitije raspoređivanje raketnih sustava te provođenje specijalnih operacija protiv američkih snaga u regiji, navodi Defence Security Asia.
Bubiyan ima važan geostrateški položaj zbog činjenice da se nalazi uz sjeverni dio Perzijskog zaljeva, u blizini plovnih putova koji vode prema iračkim lukama. S otoka je moguće nadzirati pomorski promet te otežavati djelovanje protivničkih mornarica, što bi Iranu u slučaju sukoba moglo dati određenu prednost u kontroli pomorskih komunikacija, piše The National.
Zauzimanje Bubiyana predstavljalo bi i snažan politički pritisak na Kuvajt i njegove saveznike. Okupacija dijela kuvajtskog teritorija mogla bi prisiliti Sjedinjene Američke Države da dio svojih vojnih kapaciteta usmjere na obranu Kuvajta umjesto na druge operacije u regiji, čime bi Iran pokušao promijeniti strateški odnos snaga. Dodatni razlog predstavlja luka Mubarak Al Kabeer, jedan od najvažnijih kuvajtskih infrastrukturnih projekata, smješten upravo na Bubiyanu. Ugrožavanje ili blokada te luke mogla bi ozbiljno poremetiti kuvajtsku trgovinu, logistiku i gospodarstvo, upozorava The National.
Međutim, eventualni pokušaj zauzimanja otoka za Iran bi imao i iznimno ozbiljne posljedice. Takav potez gotovo bi sigurno doveo do otvorenog rata s Kuvajtom. Osim toga, mogla bi uslijediti koordinirana reakcija ostalih članica Vijeća za suradnju zaljevskih država.
No, u slučaju američke invazije na Iran ili zauzimanje otoka Kharga, Iran bi bio blizu točke gdje nema više što za izgubiti. Neki iranski politički dužnosnici i profili na društvenim mrežama razmatrali su zadnjih dana upravo taj scenarij kao odgovor na potencijalnu američku zauzimanje Kharga, sugerirajući da bi IRGC mogao koristiti regionalne posrednike i svoju jedinicu specijalnih snaga Saberin za pokretanje kopnene operacije kroz južni Irak ako Washington krene na iranski teritorij.
Jedinica Saberin je elitna formacija IRGC-a s opsežnim borbenim iskustvom diljem Irana i susjednih zemalja. Izvješća o iranskim vojnim pokretima prema kuvajtskoj granici kruže internetom.
Kuvajt je domaćin američkim snagama i bio je među najžešće metama u najnovijem valu iranskih napada.
U ranijim izvješćima u ožujku i svibnju tvrdilo se da su komandosi IRGC-a ciljali Bubiyan i sukobili se s kuvajtskim snagama. Dana 1. svibnja, šest vojnika IRGC-a stiglo je iznajmljenim ribarskim brodom na otok Bubiyan, gdje su ih presrele kuvajtske sigurnosne snage. Četvorica su zarobljena, dok su dvojica pobjegla nakon pucnjave u kojoj je ranjen jedan kuvajtski vojnik, prema kuvajtskim vlastima.
Kuvajtsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su muškarci priznali da su pripadnici IRGC-a koji su se iskrcali kako bi izvršili “neprijateljska djela”. Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbe, rekavši da su četvorica časnika ušla u kuvajtske vode zbog kvara navigacijskog sustava.
Trump obećao Iranu vratiti ‘višestruko’ za smrt vojnika
Trump je sredinom ožujka izjavio da su napadi “uništili” vojnu imovinu otoka Kharga, ali su namjerno poštedjeli njegovu naftnu infrastrukturu. Upozorio je da bi, ako Teheran nastavi ometati promet u Hormuzu, mogao preispitati tu odluku.
Nakon što su iranski napadi ovog tjedna rezultirali smrću američkih vojnika, Trump je na Truth Socialu objavio: “Svaki put kada Iran ubije američkog vojnika, platit će za to ubojstvo višestruko”. Petnaest američkih vojnika poginulo je u ratu od njegovog početka krajem veljače, prema podacima američke vojske.
Vojna analiza: Rat s Iranom ušao u novu, opasniju fazu. Što slijedi?
