Iran je upozorio SAD da ne pokreću napad zbog prosvjeda koji već drugi tjedan potresaju zemlju i u kojima je život izgubilo više stotina ljudi. Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency (HRNA), u nasilju povezanu s prosvjedima ubijeno je najmanje 538 ljudi, među njima 490 prosvjednika. Ta je skupina izvijestila i da su iranske vlasti uhitile više od 10.600 osoba.
Druga organizacija za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u, Iran Human Rights, u nedjelju je priopćila da je ubijeno najmanje 192 prosvjednika. Brojke se razlikuju među organizacijama jer zbog potpunog prekida interneta u zemlji teško dolaze do ljudi unutar Irana, no sve procjene smatraju se podcijenjenima, piše Guardian.
Reagirao je i američki predsjednik Donald Trump koji je u objavi na društvenim mrežama napisao da bi “spasio” prosvjednike ako ih iranska vlada bude ubijala. Prijetnju je ponovio u subotu navečer: “Iran gleda prema SLOBODI, možda kao nikada prije. SAD stoji spreman pomoći!!!”, poručio je američki predsjednik na platformi Truth Social.
Legitimne mete
Wall Street Journal izvijestio je da bi Trump u utorak trebao dobiti brifing o mogućnostima koje uključuju vojne udare, uporabu tajnog kibernetičkog oružja, proširenje sankcija i pružanje internetske pomoći protuvladinim izvorima. Iranski dužnosnici oštro su reagirali na mogućnost američkog napada, a predsjednik parlamenta upozorio je da bi izraelski i američki interesi na Bliskom istoku bili “legitimne mete” ako Washington udari na Iran.
“U slučaju napada na Iran, i okupirani teritorij i svi američki vojni centri, baze i brodovi u regiji bit će naše legitimne mete”, rekao je Mohammad-Bagher Ghalibaf.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian optužio je SAD i Izrael da stoje iza nemira u zemlji, tvrdeći da su doveli “teroriste” koji napadaju javnu imovinu. “Obitelji, molim vas: ne dopustite da se vaša mala djeca pridruže izgrednicima i teroristima koji odsijecaju glave i ubijaju druge”, rekao je Pezeshkian u televizijskom intervjuu, zauzevši, kako se čini, tvrđi stav prema prosvjedima.
Političke reforme
Prosvjedni pokret u Iranu predstavlja najznačajnije nemire u zemlji u posljednjih nekoliko godina. Iako su u početku potaknuti naglim padom vrijednosti nacionalne valute, prosvjednici su ubrzo počeli tražiti političke reforme i pozivati na pad vlade.
Iranski režim i ranije je preživio masovne prosvjede, no analitičari kažu da se sadašnji nemiri događaju u trenutku kada je vlada oslabljena gospodarskom krizom i nakon ljetnog rata s Izraelom.
Iranske vlasti uhitile su ključne članove prosvjednog pokreta, rekao je šef nacionalne policije. “Sinoć su provedena značajna uhićenja glavnih elemenata u neredima, koji će, ako Bog da, nakon pravnih postupaka biti kažnjeni”, rekao je šef policije Ahmad-Reza Radan na državnoj televiziji u nedjelju, ne navodeći broj uhićenih.
Pomažu prosvjednicima
Glavni državni odvjetnik Irana ranije je rekao da bi oni koji budu uhvaćeni u prosvjedima, pa čak i oni koji pomažu prosvjednicima, mogli biti optuženi kao “neprijatelji Boga”, što se kažnjava smrtnom kaznom.
Američki senatori pridružili su se Trumpovim porukama, a senator Lindsey Graham poručio je na društvenim mrežama da se “duga noćna mora Iranaca uskoro bliži kraju”.
Izraelski dužnosnici rekli su da su u stanju visoke pripravnosti zbog moguće američke intervencije u Iranu, dok su izraelski mediji izvijestili da o toj temi šute kako ne bi omogućili iranskim vlastima da prosvjedni pokret prikažu kao potaknut iz inozemstva.
Vlasti su u četvrtak prekinule pristup internetu u cijeloj zemlji, nametnuvši gotovo neprobojan nacionalni mrak informacija. Organizacije za ljudska prava tvrde da su iranske vlasti iskoristile tu blokadu kako bi proširile obračun s prosvjednicima, koristeći smrtonosnu silu i bojevu municiju za rastjerivanje demonstracija.
Napad na američku vojnu bazu
Ranije, kada su SAD u lipnju napale iranska postrojenja za obogaćivanje nuklearnog goriva, Iran je izveo napad na američku vojnu bazu u Kataru. Taj je napad ocijenjen uglavnom simboličnim jer je bio unaprijed najavljen i nije doveo do pogibije američkih vojnika.
Unatoč obračunu, prosvjedi su se nastavili tijekom noći sa subote na nedjelju, a novi su se očekivali i u nedjelju. Snimke su prikazivale, kako se činilo, tisuće prosvjednika u sjevernom Teheranu kako lupaju loncima i skandiraju prosvjedne slogane. U Mashhadu, rodnom gradu iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, na snimkama se vidi kako se prosvjednici sukobljavaju s policijom, postavljaju barikade i pale vatre.
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha koji živi u egzilu, pozvao je u nedjelju na nove prosvjede, pozvavši ljude da u velikim skupinama izađu na glavne gradske ulice. Obećao je da će “uskoro biti uz vas”, drugi put u posljednjih nekoliko dana da je poručio kako će se vratiti u Iran. Oko njega se posljednjih dana okupljaju brojni Iranci koji traže alternativu sadašnjoj vlasti.
Komunikacijska blokada
Organizacije za ljudska prava kažu da je, zbog komunikacijske blokade, temeljito i iscrpno dokumentiranje gotovo nemoguće, no da stiže sve više izvješća o naglom porastu broja poginulih među prosvjednicima. Center for Human Rights in Iran priopćio je u nedjelju da je od svjedoka zaprimio vjerodostojna izvješća prema kojima su u posljednjim danima ubijene stotine prosvjednika.
Poruke i videosnimke iz Irana povremeno ipak izlaze, uglavnom zahvaljujući aktivistima koji koriste satelitski internet Starlink. Prosvjednik iz središnjeg iranskog grada Sarija, prema porukama proslijeđenima preko američke Zaklade Abdorrahman Boroumand, rekao je da su sigurnosne snage grad stavile pod potpuno izvanredno stanje.
“Velik broj sigurnosnih snaga naoružanih vojnim oružjem postavio je kontrolne točke. Zaustavlja se svako vozilo, čak i ako su unutra samo dvije osobe. Svima govore da će svatko tko je vani biti upucan”, rekao je prosvjednik. Iranska aktivistica u inozemstvu rekla je da ju je rođakinja u subotu navečer uspjela nazvati putem Starlinka, u panici. Bježala je s prosvjeda u teheranskoj četvrti Andarzgoo nakon što su vlasti počele koristiti “vojno oružje” protiv nenaoružanih prosvjednika, opisujući kako su sigurnosne snage iz neposredne blizine pucale na muškarce, žene i djecu.
Na snimkama proslijeđenima novinarima vide se velike mase ljudi kako prolaze ulicama, uz, čini se, suzavac oko njih. Druga snimka prikazuje prosvjednicu u bijegu, uz zvuk pucnjeva u pozadini dok ponavlja riječ “besramnici”.
