Donald Trump i Xi Jinping nisu se uspjeli dogovoriti o konkretnom putu za okončanje rata u Iranu tijekom dugo očekivanog posjeta američkog predsjednika Pekingu, raspršivši nade u okončanje sukoba koji pustoši Bliski istok više od dva mjeseca.
Predsjednikov prvi posjet Kini dočekan je uz veliku pompu, s nadom da bi Peking – najmoćniji saveznik Teherana – mogao pomoći u postizanju mirovnog sporazuma tijekom 48 sati bilateralnih sastanaka.
Nakon razgovora, g. Trump je rekao da su se njih dvojica složili da Iran ne smije imati nuklearno oružje i ustvrdio da “žele otvaranje Hormuškog tjesnaca”. Također je izjavio da su “riješili puno različitih problema koje drugi ljudi ne bi mogli riješiti”.
Ali u nedostatku dogovora između SAD-a, koji je pokrenuo rat svojim napadima uz Izrael 28. veljače, i Kine o konkretnom planu za mir, Bliski istok ostaje u neizvjesnosti.
“Razgovarali smo o Iranu”, rekao je američki predsjednik. “Osjećamo se vrlo slično [how] želimo da završi. Ne želimo da imaju nuklearno oružje. Želimo otvorene tjesnace.
“Želimo ih [Iran] završiti jer to je tamo luda stvar, pomalo luda. I nije dobro, ne može se dogoditi.”
Ali njegov neuspjeh da osigura proboj jasno je stavljen do znanja u objavi na Truth Socialu nakon sastanka, u kojoj je g. Trump rekao da se “vojno desetkovanje Irana” može “nastaviti”.
U pripremama za sastanak, Washington je bio jasan u svojoj želji da Kina učini više kako bi okončala rat. Iako je američki ministar financija Scott Bessent pozvao Kinu da nam se “pridruži” u međunarodnoj operaciji ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, nema naznaka da je g. Trump tjerao g. Xija da to učini tijekom njihovih sastanaka.
Bijela kuća priopćila je u četvrtak da je gospodin Xi jasno dao do znanja da se Kina protivi militarizaciji plovnog puta i svakom pokušaju da se naplati cestarina za njegovo korištenje, kao što je prijetio Iran.
G. Trump je za Fox News rekao da je g. Xi također obećao da Iranu neće slati vojnu opremu, što je nazvao “velikom izjavom”.
No bilo je nagađanja o tome koliko je SAD vršio pritisak na Kinu, koja je najveći uvoznik iranske nafte, da upotrijebi svoju moć kako bi prisilila Teheran da odustane od blokade tjesnaca.
Peking možda vidi malo poticaja u tome. Iran je ranije ovog tjedna rekao da je postigao dogovor s Kinom, koji je dopustio velikom broju naftnih tankera da prođu kroz Hormuški tjesnac, pri čemu je Peking pristao na ograničenu pristojbu Teherana za prolaz.
Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) rekao je da je oko 30 brodova prešlo tjesnac uz dopuštenje Teherana od srijede navečer, među kojima je bilo i nekoliko kineskih plovila.
Došlo je to nekoliko dana nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi posjetio svog kineskog kolegu Wang Yija, u kojem je ovaj rekao da je prekid vatre neophodan i pozvao na slobodan tranzit kroz tjesnac – ne navodeći koje ga snage blokiraju.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova potom je pozvalo “uključene strane” da odmah uspostave “normalan i siguran prolaz” kroz Hormuški tjesnac.
Što se tiče nuklearnog pitanja, rečeno je da “Kina cijeni predanost Irana da ne razvija nuklearno oružje, dok također priznaje legitimno pravo Irana na mirno korištenje nuklearne energije”.
