Islanđani su na referendumu glasali za ostanak izvan Europske unije, izvijestio je u nedjelju javni servis RÚV, odbacivši nastojanje vlade da ponovno pokrene pregovore o članstvu i priklonivši se onima koji su tvrdili da su islandske ribolovne vode previše važne da bi se dovodile u pitanje. Glas „protiv“ razočarat će Bruxelles, budući da su neki dužnosnici Island smatrali slučajem koji bi mogao pomoći u ublažavanju skepticizma prema proširenju EU-a te strateški ojačati Uniju u trenutku kada je sigurnost Arktika u središtu pozornosti.
Zagovornici glasovanja „za“ tvrdili su da bi pridruživanje Uniji moglo ublažiti visoke kamatne stope i pružiti veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripajanju još jednog arktičkog otoka, Grenlanda. Protivnici članstva tvrdili su da bi članstvo u EU-u ugrozilo suverenitet otoka i njegove ribolovne vode.
Referendumska kampanja potaknula je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je premijerka Kristrún Frostadóttir novinarima nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu. „Ovo je velik dan. Godinama smo čekali da bismo mogli glasati“, rekla je Frostadóttir, dodajući da će njezina vlada nastaviti raditi bez obzira na ishod.
Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009. godine, kada je financijska kriza pogodila malo i izloženo gospodarstvo zemlje. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013. godine. Geopolitička previranja, uključujući rat na Bliskom istoku i američke uvozne carine, ponovno su dala hitnost pitanju o kojem Islanđani s prekidima raspravljaju već desetljećima.
